Zambija

Oporavak rasta na temelju ulaganja i izvoza

Očekuje se snažan oporavak rasta 2025. godine nakon suše koja je ozbiljno utjecala na rad hidroelektrana i poljoprivrednu proizvodnju, kao i na proizvodnju prerađenih dobara (gnojiva, agro-prehrambeni proizvodi, komponente na bazi bakra itd.), koja sve više doprinose izvoznim prihodima. Izvozni prihodi su u porastu, potaknuti visokim cijenama bakra (40 % ukupno) i povećanim obujmom vađenja zahvaljujući otvaranju novih rudnika ili proširenju postojećih, financiranim novim izravnim stranim ulaganjima.

Osim sektora bakra, ulaganja će biti usmjerena na proširenje elektroenergetske mreže unutar zemlje i povezivanje s Tanzanijom, razvoj solarnih i hidroelektrana, pri čemu je najveći projekt brana Batoka Gorge na rijeci Zambezi, na granici sa Zimbabveom, te na promet, s izgradnjom željezničkih koridora s ciljem otvaranja zemlje, na istoku s TAZARA-om, koji će povezati Zambiju s lukom Dar es Salaam (Tanzanija), i na zapadu s koridorom Lobito (u Angoli), koji će prolaziti kroz Demokratsku Republiku Kongo (DR Kongo). Domaći cestovni projekti koji povezuju glavne gradove zemlje, a koje podržavaju javno-privatna partnerstva, ubrzat će se 2026. godine i očekuje se da će biti dovršeni sljedeće godine. Proizvodni sektor ne zaostaje: ulažu se ogromna sredstva u gospodarske zone i industrijske parkove, usmjerena na proizvodnju građevinskih materijala, čelika, agro-prehrambenih proizvoda, električnih komponenti, baterija i tekstila.

Na kraju, očekuje se da će se privatna potrošnja dodatno ubrzati 2026. godine, zahvaljujući sve većem priljevu turista koje privlače Viktorijini slapovi i nacionalni parkovi, ali prije svega zahvaljujući ublažavanju pritiska na cijene uvozne robe (posebno goriva) i hrane. Ovi povoljniji uvjeti rezultat su nižih globalnih cijena, restriktivne monetarne politike, jačanja kwache u odnosu na dolar kao posljedice poboljšanog povjerenja ulagača te neto priljeva deviza od izravnih stranih ulaganja, prihoda od izvoza i isplata MMF-a.

Izlaz iz dužničke krize na vidiku

Nakon brzog gomilanja duga u 2010-ima zbog vrlo visokih javnih deficita i velikih infrastrukturnih projekata financiranih euroobveznicama (u ukupnom iznosu od 3 milijarde USD) i bilateralnim zajmovima, uglavnom iz Kine, javni dug je 2020. dosegao otprilike 35 milijardi USD (uključujući gotovo 30 milijardi USD vanjskog duga). Nesposobna otplaćivati dug koji je predstavljao više od 50 % javnih prihoda, Zambija je bila prva afrička zemlja koja je zabilježila neispunjenje obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19. Proces restrukturiranja, putem zajedničkog okvira skupine G20, rezultirao je sporazumom s službenim bilateralnim vjerovnicima (odgoda otplate na više od 20 godina, kamatne stope smanjene na 1 – 2,5 % i grejs period od 3 godine) i sporazumom s imateljima euroobveznica 2024. godine. Istovremeno, prošireni kreditni aranžman MMF-a podržao je makroekonomsku stabilizaciju i strukturne reforme te je produljen za tri mjeseca, do 30. siječnja 2026.

U 2025. godini, unatoč znatnom primarnom suficitu, ukupni javni deficit će se povećati i odstupiti od cilja postavljenog na početku godine zbog povećanja izvanrednih izdataka za otplatu zaostataka za nabavu goriva i poljoprivredni program, kao i kamata na restrukturirani vanjski dug. U 2026. godini očekuje se smanjenje deficita: porezni prihodi će se povećati zahvaljujući poboljšanim prihodima od rudarstva, postupnom ukidanju polovice izuzeća na uvozu gotovih proizvoda, većim trošarinama na alkoholna pića i bezalkoholna pića, povećanjima administrativnih pristojbi te poreza na kapitalne transakcije i vlasništvo nad vatrenim oružjem. Poboljšanja u javnim zdravstvenim i obrazovnim uslugama te organizacija predsjedničkih izbora 2026. dovest će do povećanja rashoda, koje će biti manje od povećanja prihoda. To će, zajedno s jačanjem kwache u odnosu na dolar, potaknuti oštar pad omjera duga i BDP-a. Krajem rujna 2025. dvije trećine državnog duga držali su strani vjerovnici i denominirano je u stranoj valuti: 17 % kod multilateralnih vjerovnika, 22 % kod bilateralnih vjerovnika (Kina, Pariški klub, Saudijska Arabija i Indija) i 20 % kod privatnih financijskih subjekata. Pregovori su još uvijek u tijeku s Afreximbankom i TDB-om, čiji se status povlaštenih vjerovnika osporava u Zambiji, budući da su spomenuti zajmovi podignuti po komercijalnim stopama, koje su ponekad bile vrlo visoke.

Na kraju, očekuje se da će tekući račun ponovno ostvariti suficit u 2025. godini i zadržati ga u 2026. godini, s većom razlikom, zahvaljujući rastu izvoza. Kapitalni i financijski račun su uravnoteženi: priljevi deviza povezani s izravnim stranim ulaganjima (Kanada, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i SAD) nadoknađuju se amortizacijom euroobveznica i drugih komercijalnih zajmova. Stoga višak tekućeg računa rezultira povećanjem deviznih rezervi, nešto iznad ciljanog iznosa od četiri mjeseca uvoza.

Ekonomska liberalizacija i zbližavanje sa Zapadom

Očekuje se da će predsjednik Hichilema, koji je na vlasti od 2021., pobijediti na izborima u kolovozu 2026. s Patriotskim frontom (centar-lijevo) – glavna oporba koja je bila na vlasti od 2011. do 2021. – i dalje se suočava s kritikama zbog lošeg upravljanja javnim financijama, što je dovelo zemlju do neispunjavanja obveza tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Međutim, pobjeda vladajuće stranke (UPND, desni centar) mogla bi biti manje uvjerljiva nego na posljednjim izborima, unatoč solidnim gospodarskim rezultatima, izgledima za kraj krize i predsjednikovoj slici integriteta. Njegovu je reputaciju narušilo proizvoljno uhićivanje novinara i protivnika, kao i nedostatak uključivosti rasta, koji nije uspio značajno smanjiti nezaposlenost i siromaštvo ili poboljšati životne uvjete najranjivijih ljudi u zemlji.

Hakainde Hichilema zagovara politiku gospodarske otvorenosti koja pomaže poboljšati poslovno okruženje i privući više izravnih stranih ulaganja, osobito u rudarskom, energetskom i poljoprivrednom sektoru. Taj protržišni stav približio je Zambiju Europskoj uniji i SAD-u, koji podržavaju te reforme i restrukturiranje duga. Istovremeno, zemlja održava bliske veze s Kinom, koje je dugogodišnji partner od stjecanja neovisnosti i važan igrač u financiranju infrastrukture i industrijskom razvoju.

Zambija provodi aktivnu regionalnu politiku temeljenu na svom članstvu u ključnim afričkim organizacijama i pozitivnim odnosima sa svojim susjedima. Članica je Zajednice za razvoj južne Afrike (SADC), koja obuhvaća 16 zemalja i ima za cilj promicati gospodarsku suradnju, političku stabilnost i regionalnu sigurnost. Također pripada COMESA-i (Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku), koja promiče slobodno kretanje roba, usluga i kapitala između svojih država članica, te sudjeluje u Afričkoj kontinentalnoj zoni slobodne trgovine (AfCFTA), vodećem projektu Afričke unije čiji je cilj stvoriti jedinstveno tržište za robu i usluge na cijelom kontinentu. Na bilateralnoj razini, Zambija održava bliske odnose s DR Kongom u području sigurnosti i trgovine rudom, s Tanzanijom na projektima energetike i logistike te sa Zimbabveom, unatoč određenim političkim napetostima uzrokovanim zbližavanjem Zambije sa SAD-om, za razliku od sklonosti Zimbabvea Rusiji. Odnosi sa Malavijem, Angolom i Mozambikom ostaju stabilni i usmjereni na prekograničnu trgovinu i infrastrukturu.

Zadnje ažuriranje: listopad 2025.