Zambija

Oporavak rasta na temelju ulaganja i izvoza

Očekuje se snažan oporavak rasta 2025. godine nakon suše koja je ozbiljno utjecala na rad hidroelektrana i poljoprivrednu proizvodnju, kao i na proizvodnju prerađenih dobara (gnojiva, agro-prehrambeni proizvodi, komponente na bazi bakra itd.), koja sve više doprinose izvoznim prihodima. Izvozni prihodi su u porastu, potaknuti visokim cijenama bakra (40 % ukupno) i povećanim obujmom vađenja zahvaljujući otvaranju novih rudnika ili proširenju postojećih, financiranim novim izravnim stranim ulaganjima.

Osim sektora bakra, ulaganja će biti usmjerena na proširenje elektroenergetske mreže unutar zemlje i povezivanje s Tanzanijom, razvoj solarnih i hidroelektrana, pri čemu je najveći projekt brana Batoka Gorge na rijeci Zambezi, na granici sa Zimbabveom, te na promet, s izgradnjom željezničkih koridora s ciljem otvaranja zemlje, na istoku s TAZARA-om, koji će povezati Zambiju s lukom Dar es Salaam (Tanzanija), i na zapadu s koridorom Lobito (u Angoli), koji će prolaziti kroz Demokratsku Republiku Kongo (DR Kongo). Domaći cestovni projekti koji povezuju glavne gradove zemlje, a koje podržavaju javno-privatna partnerstva, ubrzat će se 2026. godine, a očekuje se da će biti dovršeni sljedeće godine. Proizvodni sektor ne zaostaje: ulažu se ogromna sredstva u gospodarske zone i industrijske parkove, usmjerena na proizvodnju građevinskih materijala, čelika, agro-prehrambenih proizvoda, električnih komponenti, baterija i tekstila.

Na kraju, očekuje se da će se privatna potrošnja dodatno ubrzati 2026. godine, zahvaljujući sve većem priljevu turista koje privlače Viktorijini slapovi i nacionalni parkovi, ali prije svega zahvaljujući ublažavanju pritiska na cijene uvozne robe (posebno goriva) i hrane. Ovi povoljniji uvjeti rezultat su nižih globalnih cijena, restriktivne monetarne politike, jačanja kwache u odnosu na dolar kao posljedice poboljšanog povjerenja ulagača te neto priljeva deviza od izravnih stranih ulaganja, prihoda od izvoza i isplata MMF-a.

Izlaz iz dužničke krize na vidiku

Nakon brzog gomilanja duga u 2010-ima zbog vrlo visokih javnih deficita i velikih infrastrukturnih projekata financiranih euroobveznicama (u ukupnom iznosu od 3 milijarde USD) i bilateralnim zajmovima, uglavnom iz Kine, javni dug dosegao je približno 35 milijardi USD (uključujući gotovo 30 milijardi USD vanjskog duga) u 2020. godini. Nesposobna otplaćivati dug koji je predstavljao više od 50 % javnih prihoda, Zambija je bila prva afrička zemlja koja je zabilježila neispunjenje obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19. Proces restrukturiranja, putem zajedničkog okvira skupine G20, rezultirao je sporazumom s službenim bilateralnim vjerovnicima (odgoda otplate na više od 20 godina, kamatne stope smanjene na 1 – 2,5 % i grejs period od 3 godine) te sporazumom s imateljima euroobveznica 2024. godine. Istovremeno, prošireni kreditni aranžman MMF-a podržao je makroekonomsku stabilizaciju i strukturne reforme te je produljen za tri mjeseca, do 30. siječnja 2026.

U 2025. godini, unatoč znatnom primarnom suficitu, ukupan javni deficit će se povećati i odstupiti od cilja postavljenog na početku godine zbog povećanja izvanrednih izdataka za otplatu zaostataka za nabavu goriva i poljoprivredni program, kao i kamata na restrukturirani vanjski dug. U 2026. godini očekuje se smanjenje deficita: porezni prihodi će se povećati zahvaljujući poboljšanim prihodima od rudarstva, postupnom ukidanju polovice izuzeća za uvoznu gotovu robu, većim trošarinama na alkoholna pića i bezalkoholna pića, povećanjima administrativnih pristojbi te poreza na kapitalne transakcije i vlasništvo nad vatrenim oružjem. Poboljšanja u uslugama javnog zdravstva i obrazovanja te organizacija predsjedničkih izbora 2026. dovest će do povećanja rashoda, koje će biti manje od povećanja prihoda. To će, zajedno s jačanjem kwache u odnosu na dolar, potaknuti oštar pad omjera duga i BDP-a. Krajem rujna 2025. dvije trećine državnog duga držali su strani vjerovnici i denominirano je u stranoj valuti: 17 % multilateralni vjerovnici, 22 % bilateralni vjerovnici (Kina, Pariški klub, Saudijska Arabija i Indija) i 20 % privatni financijski subjekti. Pregovori s Afreximbankom i TDB-om još su u tijeku, a Zambija osporava njihov status povlaštenih vjerovnika jer su spomenuti zajmovi podignuti po komercijalnim stopama, koje su ponekad bile vrlo visoke.

Na kraju, očekuje se da će tekući račun ponovno ostvariti suficit u 2025. godini i zadržati ga u 2026. godini, s većom maržom, zahvaljujući rastu izvoza. Kapitalni i financijski račun su uravnoteženi: priljevi deviza povezani s izravnim stranim ulaganjima (Kanada, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i SAD) nadoknađuju se otplatom euroobveznica i drugih komercijalnih zajmova. Stoga višak tekućeg računa rezultira povećanjem deviznih rezervi, nešto iznad ciljanog iznosa od četiri mjeseca uvoza.

Ekonomska liberalizacija i približavanje Zapadu

Očekuje se da će predsjednik Hichilema, koji je na vlasti od 2021., pobijediti na izborima u kolovozu 2026. godine, s Patriotskim frontom (centar-lijevo) – glavna oporba koja je bila na vlasti od 2011. do 2021. – i dalje se suočava s kritikama zbog neadekvatnog upravljanja javnim financijama, što je dovelo zemlju do neispunjavanja obveza tijekom Covida. Međutim, pobjeda vladajuće stranke (UPND, desni centar) mogla bi biti manje uvjerljiva nego na prošlim izborima, unatoč solidnim gospodarskim rezultatima, izgledima za kraj krize i predsjednikovoj slici integriteta. Njegovu je reputaciju narušilo proizvoljno uhićivanje novinara i protivnika, kao i nedostatak uključivosti rasta, koji nije uspio značajno smanjiti nezaposlenost i siromaštvo ili poboljšati životne uvjete najranjivijih ljudi u zemlji.

Hakainde Hichilema zagovara politiku gospodarske otvorenosti koja pomaže poboljšati poslovno okruženje i privući više izravnih stranih ulaganja, osobito u rudarskom, energetskom i poljoprivrednom sektoru. Taj protržišni stav približio je Zambiju Europskoj uniji i SAD-u, koji podržavaju te reforme i restrukturiranje duga. Istovremeno, zemlja održava bliske veze s Kinom, koje je dugogodišnji partner od stjecanja neovisnosti i važan igrač u financiranju infrastrukture i industrijskom razvoju.

Zambija provodi aktivnu regionalnu politiku temeljenu na svom članstvu u ključnim afričkim organizacijama i pozitivnim odnosima sa svojim susjedima. Članica je Zajednice za razvoj južne Afrike (SADC), koja obuhvaća 16 zemalja i ima za cilj promicati gospodarsku suradnju, političku stabilnost i regionalnu sigurnost. Također pripada COMESA-i (Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku), koja promiče slobodno kretanje robe, usluga i kapitala među svojim državama članicama, te sudjeluje u Afričkoj kontinentalnoj zoni slobodne trgovine (AfCFTA), vodećem projektu Afričke unije čiji je cilj stvoriti jedinstveno tržište za robu i usluge na cijelom kontinentu. Na bilateralnoj razini, Zambija održava bliske odnose s DR Kongom u području sigurnosti i trgovine rudom, s Tanzanijom na projektima energetike i logistike te sa Zimbabveom, unatoč određenim političkim napetostima uzrokovanim zbližavanjem Zambije sa SAD-om, za razliku od preferencije Zimbabvea za Rusiju. Odnosi sa Malavijem, Angolom i Mozambikom ostaju stabilni i usmjereni na prekograničnu trgovinu i infrastrukturu.

Zadnje ažuriranje: listopad 2025.