Litij: industrijske mogućnosti velikih razmjera, ali ograničena ponuda na srednji rok

Uz prelazak na električna vozila ili vozila na vodik pod većim nadzorom nego ikad, litij ostavlja trag kao strateška sirovina od vitalne važnosti. Prvi rudnik litija trebao bi biti otvoren u Francuskoj 2027. godine. Poput bakra i niza drugih ruda, proizvodnja i potražnja za bijelim metalom uvelike ovisi o makroekonomskim trendovima i prilikama za globalni rast. Međutim, iako su cijene većine metala pale od početka ljeta, cijena litija se drži i još uvijek je visoka. Ovaj je trend posebno vrijedan pažnje s obzirom na to da sektori klijenata, posebice automobilska industrija, imaju vrlo različite kratkoročne izglede.

Ključna uloga je nesrazmjer velike potražnje i ponude

Litij je glavna komponenta za dekarbonizaciju gospodarstva: baterije koje se koriste u električnim vozilima izrađene su uglavnom od bijelog metala. Ovaj teško nadomjestivi resurs vratio se u prvi plan početkom 2000-ih zbog izazova skladištenja energije. Ponuda je trenutno previše ograničena da bi zadovoljila potražnju i pod pritiskom je zbog nedostatka ulaganja. Zapadna su gospodarstva mnogo godina obraćala malu pozornost na svoje zalihe rudnih resursa. Osim toga, činjenica je da sektor transporta s niskom razinom ugljika podupiru vlade koje tako štite litij od uspona i padova globalnog rasta. Na kraju, svjetska potražnja trebala bi nastaviti rasti u srednjem i dugom roku s prijelazom na upotrebu niske razine ugljika.

Velika koncentracija resursa i lanac proizvodnje

Argentina, Bolivija i Čile odgovorni su za 58% svjetskih resursa - što je mnogo veća koncentracija nego kod ostalih osnovnih metala. Usporedbe radi, 13 zemalja ima 75% identificiranih svjetskih rezervi bakra. Nadalje, globalna proizvodnja litija također je vrlo koncentrirana, kojom dominira koalicija Australije, Čilea i Kine, koja je činila 90% globalne proizvodnje 2021. godine. Lanac vrijednosti još je više koncentriran nizvodno: 2021. Kina je preradila 60% svjetskog litija, što predstavlja 77% globalnog kapaciteta proizvodnje baterijskih ćelija i 60% svjetske proizvodnje baterijskih komponenti.
 
Izazov je sada steći i održati vještine s visokom dodanom vrijednošću koje osiguravaju industrijski suverenitet zemlje uz snažnu tehnološku komparativnu prednost za poduzeća.
 
Udruženje europskih proizvođača automobilskih i industrijskih baterija predviđa da će europsko tržište baterija 2030. godine vrijediti 35 milijardi eura, pri čemu će litij-ionske baterije činiti oko polovicu te brojke. Europa ima za cilj biti autonomna u proizvodnji baterija do 2030., ali se neće moći oslanjati isključivo na nacionalne rudarske projekte. Srednjoročno gledano, čini se da je Australija njezin adut.

Neizvjesnosti

Visoka promjenjivost sirovina i posebno metala mogla bi utjecati na trend cijena litija. Ta se promjenjivost može objasniti, između ostalog, neizvjesnošću potražnje povezan s poteškoćama u kineskom sektoru nekretnina. Ti će vjetrovi utjecati na volatilnost cijena litija.
 
Osim toga, rudarske tvrtke su u procesu vraćanja na strategije koje se temelje na vrijednosti, a ne na količini. Nakon povećanja profitabilnosti zahvaljujući porastu cijena u prvoj polovici 2022., pad cijena metala i visoki troškovi energije potaknuli su rudarske tvrtke da smanje ulaganja. Kao rezultat toga, tvrtke koje se bave proizvodnjom litija trebale bi se oslanjati na razine cijena kako bi zadržale svoju profitabilnost, a istodobno ograničiti ulaganja u kontekstu globalne recesije 2023. Istraživanje novih izvora litija može potrajati tri do pet godina - plus dvije do tri godine za postavljanje prerade rude: to će neizbježno imati utjecaj na obujam ponude u srednjem roku.
 
Svaka potpora koju Kina daje industriji baterija također bi mogla povećati pritisak na količine proizvodnje i povisiti cijene litija. Unatoč pesimizmu u pogledu gospodarskih izgleda u Kini, odlučnost zemlje da zadrži svoju komparativnu prednost u segmentu litij-ionskih baterija nije upitna. Ako Kina uspostavi financijsku polugu za podršku sektoru litij-ionskih baterija, to će dovesti do spontanog povećanja potražnje.
 
Posljednje, postoji velika neizvjesnost oko budućnosti sektora litija u Europi. Zabrana prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem iz 2035. temelji se na nezrelim programima reindustrijalizacije: projekti rudnika i gigatvornice. Rudarski projekti u Europi mogli bi biti žestoko osporavani, što povećava pritisak na proizvođače automobila i njihovu ovisnost o zemljama koje proizvode litij i baterije. Srednjoročno, to znači da će biti povećana osjetljivost na krize u opskrbnom lancu - uključujući logistiku - između rudnika i proizvođača baterija.

Pronađite u našem barometru sve naše sektorske prognoze