Sjeverna Makedonija

Rast potaknut ulaganjima

Rast će ostati umjeren 2025. godine, kao i 2026., niži od onog u susjednim balkanskim zemljama, ali ipak potpomognut visokom razinom javnih ulaganja (10 % BDP-a). Za financiranje infrastrukturnih projekata povezanih s Koridorima 8 i 10d, vlada mobilizira značajna sredstva iz europskih fondova: 700 milijuna eura do 2026. (Global Gateway, EIB, WBIF, IPA III) i suvereni zajam od 110 milijuna eura od EBRD-a za cestovnu i željezničku infrastrukturu. Ove se doprinose upotpunjuju bilateralnim financiranjem: mađarski zajam od 1 milijardu eura financiran od strane kineskih banaka i dogovoren krajem 2024. za financiranje logističkih i transportnih projekata, kao i strateški sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom u svibnju 2025. vrijedan 6 milijardi GBP za značajno pokrivanje željezničkog koridora 10 i projekata zdravstvene infrastrukture. Očekuje se da će projekti imati izravan utjecaj na djelatnost sektora građevinarstva, građevinskog materijala i inženjeringa, istovremeno podržavajući zapošljavanje u regijama koje su trajno pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Koridor 8, koji povezuje Bugarsku s Albanijom preko Sjeverne Makedonije, dio je regionalne strategije integracije usklađene sa strategijom povezanosti EU-a za Zapadni Balkan. Stoga je Sjeverna Makedonija prva zemlja koja je primila predfinanciranje iz novog Plana rasta EU-a, s isplatom od 52,2 milijuna eura u proljeće 2025. godine.

Potrošnja kućanstava (69 % BDP-a) nastavlja poticati rast usred stalnog rasta nominalnih plaća, osobito u javnom sektoru i uslužnim djelatnostima. Realni dohodak oporavio se od kraja 2024., potpomognut povećanjem minimalne plaće (+8 % u travnju 2025.) i izvanrednim usklađivanjem mirovina (+20 % tijekom cijele 2024.). Ipak, inflacija ostaje visoka (4,5 % u lipnju 2025.), unatoč vladinim mjerama za kontrolu cijena hrane. Do sada je Središnja banka Sjeverne Makedonije odabrala oprezan pristup u vođenju ciklusa ublažavanja monetarne politike i spustila svoje kamatne stope sporije od Europske središnje banke (ESB). Međutim, očekuje se da će se inflacijski pritisci postupno smanjiti do kraja 2025. godine, čime će se otvoriti put za poboljšane monetarne uvjete u 2026. godini. To povoljnije okruženje trebalo bi potaknuti privatna ulaganja i kućanstava i poduzeća.

Industrijska aktivnost (25 % BDP-a) koncentrirana je u izvozno orijentiranim Posebnim gospodarskim zonama specijaliziranim za sastavljanje automobilskih komponenti, električnih instalacija i elektronike. Visoko je izložena europskoj potražnji. Samo na Njemačku otpada više od 40 % ukupnog izvoza, uglavnom u automobilskom sektoru. Neizvjesnost u trgovini ostaje visoka, osobito u pogledu pitanja američkih carina. Kao rezultat toga, očekuje se da će dinamika izvoza ostati pod utjecajem egzogenih čimbenika, a njihov doprinos rastu vjerojatno će biti ograničen u 2025. godini. Ipak, mogli bi ponovno dobiti zamah u 2026. godini u kontekstu industrijskog oporavka u Njemačkoj.

Dvostruki deficit pod pritiskom

Proračunski deficit ostat će velik u razdoblju 2025. – 2026. zbog ograničenih poreznih prihoda, na koje utječu i veličina neformalnog gospodarstva i niska porezna stopa (10 %). Prihodi bi se trebali poboljšati tek neznatno, dok je vlada i dalje pod pritiskom visokih tekućih izdataka, osobito zbog rasta plaća i mirovina u javnom sektoru, što smanjuje fiskalni prostor. Unatoč odlučnosti nove vlade da smanji deficit, ciljevi su u neskladu s zakonskim pragom (3 %): očekuje se da će javni deficit u 2025. godini iznositi oko 4,5 % BDP-a, uz malo prostora za smanjenje u 2026. godini. Glavna prepreka je rastući teret otplate duga, od kojeg je 60 % denominirano u eurima. Međutim, fiksni tečaj i činjenica da se 45 % duga duguje bilateralnim i multilateralnim vjerovnicima ublažavaju rizik, koji MMF smatra umjerenim. Euroobveznica od 700 milijuna eura dospijeva 2026. godine, što predstavlja gotovo 7 % BDP-a. Sposobnost pribavljanja refinanciranja na tržištima ili mogući djelomični otkup već 2025. godine bit će ključni test fiskalne vjerodostojnosti zemlje i njezine sposobnosti za pristup vanjskom financiranju. U kratkom roku devizne rezerve (koje pokrivaju više od četiri mjeseca uvoza) i repo linija ECB-a pružaju dovoljno pokriće. No održavanje vanjske stabilnosti sve više ovisi o uvjetnim obvezama: kašnjenja u provedbi reformi obećanih Bruxellesu ili bilo kakva unutarnja politička napetost mogli bi potaknuti vjerovnike da preispitaju svoj stav.

Na vanjskom planu, uz strukturirani trgovinski deficit koji iznosi gotovo 20 % BDP-a, tekući račun ostat će u deficitu unatoč priljevima deviznih doznaka (15 % BDP-a). Uvoz opreme i energije i dalje je snažan, ali izvoz se teško oporavlja usred usporenog europskog konteksta. Međutim, 2026. godine očekuje se pozitivan učinak oporavka njemačke industrijske potražnje, što bi moglo oživjeti knjige narudžbi u automobilskoj i elektroničkoj industriji te time ograničiti svako pogoršanje trgovinskog deficita. Deficit tekućeg računa uglavnom se financira izravnim stranim ulaganjima (FDI).

Ipak, političku stabilnost obilježava neizvjesnost oko europskog dnevnog reda

Vlada formirana nakon izbora u svibnju 2024. temelji se na koaliciji u kojoj dominira VMRO-DPMNE, desničarska nacionalistička stranka koja ima 58 od 120 mjesta. Podržavaju je dva partnera: stranka ZNAM, nova centrističko-lijeva formacija s nacionalističkim prizvukom, i albanska koalicija Vlen, koja okuplja nekoliko malih stranaka koje predstavljaju albansku manjinu. Zajedno, koalicija kontrolira 75 mjesta, što osigurava udobnu većinu. U ovoj konfiguraciji izvršna vlast ima dovoljno parlamentarnog manevarskog prostora da osigura kratkoročnu političku stabilnost. Nisu zakazani nacionalni izbori prije parlamentarnih izbora zakazanih za svibanj 2028., a očekuje se da će vlada završiti svoj mandat bez većih institucionalnih izazova.

Međutim, ta stabilnost ne jamči brz napredak na europskom planu. Odbijanje VMRO-DPMNE-a da donese ustavne reforme koje Sofija zahtijeva za priznavanje bugarske manjine blokira formalno otvaranje poglavlja za pristupanje EU. Zamrzavanje bi se moglo produljiti i nakon 2025. ako se ne postigne unutarnji politički kompromis. Rizik je usporavanje tempa reformi i gubitak zamaha u usklađivanju s propisima, što bi moglo odgoditi pristup uvjetovanom financiranju u okviru Plana rasta EU za Balkan. Štoviše, svako pogoršanje u područjima vladavine prava, neovisnosti sudstva ili primjene mehanizama provjere i ravnoteže moglo bi ugroziti europski put zemlje, s izravnim utjecajem na povjerenje ulagača i međunarodne odnose.

Zadnje ažuriranje: srpanj 2025.