Prije deset godina, južna Europa bila je poput slomljenog motora, no danas je postala glavni pokretač postpandemijskog europskog oporavka. U budućnosti, klimatske promjene i inflacija mogli bi otežati produženje turističkog procvata. Kakve bi mogle biti posljedice i rješenja kako bi se tim zemljama pomoglo da se oporave? Naši stručnjaci vam sve o tome govore u našem istraživanju, koje možete preuzeti s lijeve strane.
Nakon kolapsa ograničenja putovanja usmjerenih na suzbijanje Covid-19, broj turista sada se vraća na razinu prije pandemije diljem Europe, pri čemu mediteranske zemlje posebno profitiraju. Od slomljenog motora prije deset godina, južna Europa postala je radna snaga postpandemijskog europskog oporavka.
Od 2021. do 2023. godine, Italija, Španjolska, Grčka i Portugal redovito su činili između četvrtine i polovice rasta BDP-a EU-a. U budućnosti će klimatske promjene i inflacija otežati produženje turističkog procvata. Istovremeno, ovisnost o turizmu dovodi do manje produktivne radne snage. Suočena s teškom demografskom krizom, ovo je luksuz koji si Italija ne može priuštiti. Umjetna inteligencija, žene i migracije: svi ovi poluge bit će potrebni kako bi se podržao rast i pridržavali se povratka fiskalnih pravila EU-a.
Rastuća uloga turizma u južnoj Europi
EU je zabilježila rekordno ljeto, pri čemu je broj noćenja provedenih u turističkom smještaju dosegnuo najvišu razinu u desetljeću (1.198 milijuna u prvom polugodištu 2023., tj. +1,3% u usporedbi s prvom polovinom 2019.).
Iako inflacija i rastući troškovi putovanja teško pogađaju novčanike potrošača, kućanstva i dalje pokazuju volju za trošenjem na putovanja u usporedbi s drugim izdacima. Kao rezultat ovog priljeva turista, ali i rastućih cijena, posebno za prijevoz, promet u turističkim aktivnostima porastao je prosječno 30% u drugom tromjesečju 2023. u usporedbi s drugim tromjesečjem 2022., te za 25% u usporedbi s 2019. godinom.
Očekuje se da će oporavak turizma imati ključnu ulogu u otpornosti na rast južne Europe čije su ekonomije posebno ovisne. Sektor čini više od 10% BDP-a zemalja u ovoj regiji i važan je doprinositelj stvaranju radnih mjesta, s obzirom na to da je to sektor koji zahtijeva mnogo radne snage.
Dugoročne zamke
Gledajući prema naprijed, nije jasno da li je turistički procvat dovoljno održiv da nastavi biti protagonist u europskoj priči o rastu. Postoji više rizika (makroekonomski, financijski, socijalni i politički) koji opstaju na globalnoj razini. U svijetu inflacije, bit će teško južnoj Europi ostati konkurentnom u smislu troškova naspram novih destinacija u nastajanju u svijetu. Klimatske promjene imaju poseban utjecaj na regije južne Europe, koje su redovito izložene visokim temperaturama tijekom ljeta.
S druge strane, ovisnost južne Europe o turizmu dovodi do značajnog iskrivljavanja u pogledu produktivnosti u usporedbi s ostalim dijelovima Europe. Aktivnosti povezane s turizmom karakterizira slabija radna snaga s nižom razinom obrazovanja i nesigurnijim zaposlenjem.
Nedostatak radne snage u Italiji će se pogoršati upravo u trenutku kada se ponovno aktiviraju fiskalna pravila EU-a
Pitanje produktivnosti od iznimne je važnosti za Italiju, gdje opadanje stanovništva znači da će nedostatak radne snage ostati trajan problem. Do 2040. godine, radno sposobno stanovništvo Italije će se smanjiti za 11,7%, u usporedbi s 2,4% u Francuskoj, 4,1% u Španjolskoj i 4,9% u Njemačkoj. Coface procjenjuje da demografska kriza može gotovo prepoloviti potencijal rasta BDP-a Italije već od 2025. godine. To je od ključne važnosti jer se vraćaju u igru fiskalna pravila EU-a, jer će svaka prepreka rastu biti prepreka smanjenju duga. Stoga je opadanje stanovništva faktor rizika za fiskalnu održivost.
Neiskorišteni potencijal talijanskih žena
Na kratki rok, najrealniji način izbjegavanja ovoga je snažno ubrzati zapošljavanje žena, kao što je to učinjeno u Španjolskoj tijekom 1990-ih i 2000-ih godina. Samo 55% žena u Italiji ima formalno zaposlenje, nasuprot 70% u Španjolskoj. Italija treba dodati otprilike 1 milijun žena u svoju radnu snagu i povećati rast produktivnosti na godišnju razinu od 0,5% ako želi ispuniti fiskalne obveze predložene EU-u u proračunu za 2024. godinu (i implicitno u pravilima EU o fiskalnoj politici).
Ako politike usmjerene prema radu i produktivnosti žena ne postignu željene rezultate, bit će veća potreba za stranim radnicima, uz rastuću ulogu manje kvalificirane radne snage. Između 2011. i 2021. godine, radna snaga s fakultetskim obrazovanjem povećala se za 35%, dok je radna snaga bez diplome fakulteta smanjena za 6%.
Umjetna inteligencija (A.I.) i opadanje stanovništva: spoj stvoren na nebu?
Čak i ako Italija uspije uskladiti stope sudjelovanja i fertiliteta sa svojim susjedima, proći će nekoliko godina prije nego što demografski problem ponovno postane izražen. Svako dugoročno rješenje za opadanje broja stanovništva uključivat će velike dobitke učinkovitosti. Ako se dovoljno brzo usvoji, umjetna inteligencija (A.I.) pokazuje veliki potencijal za trajno povećanje produktivnosti, možda dovoljno da kompenzira demografsko kočenje.
S druge strane, ako se zabrinutosti zbog zamjene poslova uzrokovane A.I.-om ostvare, tada opadajuće stanovništvo može pomoći ublažiti problem nezaposlenosti koji će uslijediti.
1 i 2 Izvor Eurostat
3 Nedavno istraživanje ETC-a otkriva da iako vremenski uvjeti i dalje ostaju glavni faktor koji europski putnici uzimaju u obzir kada choosing their travel destination, 14% of respondents also mentioned extreme weather events as an additional concern, i.e. 7% više nego u istraživanju iz svibnja 2023.
4 Italija, Španjolska, Grčka i Portugal
Preuzmite publikaciju za detaljnu analizu.
