Ako se južna Europa želi osloboditi duga, mora gledati dalje od turizma kako bi riješila svoju demografsku krizu

Nakon kolapsa turizma zbog ograničenja putovanja nametnutih naporima u borbi protiv pandemije Covida-19, broj turista diljem Europe sada se vraća na razine prije pandemije, što posebno koristi mediteranskim zemljama. Južna Europa, koja je prije deset godina izgledala poput pokvarenog stroja, postala je pogonska snaga europskog oporavka nakon pandemije. U razdoblju 2021. - 2023. Italija, Španjolska, Grčka i Portugal dosljedno su doprinosile između četvrtine i polovice rasta BDP-a u EU-u. U budućnosti, zbog klimatskih promjena i inflacije, turistički bum teško da će dugo trajati. U isto vrijeme, ovisnost o turizmu dovodi do manje produktivne radne snage. Italija, koja se bori s teškom demografskom krizom, ne može si priuštiti takav luksuz. Umjetna inteligencija, žene i migracija: sve te poluge bit će potrebne za podupiranje rasta i usklađivanje s fiskalnim pravilima pri povratku u EU.

Rastuća uloga turizma u južnoj Europi

EU je imala rekordno ljeto jer je broj noćenja u turističkom smještaju bio najveći u posljednjih deset godina (1.198 milijuna u prvoj polovici 2023., što je 1,3% više nego u prvih šest mjeseci 2019.)^[1].
 
Iako su inflacija i sve veći troškovi putovanja značajan teret za novčanike potrošača, kućanstva su još uvijek spremna potrošiti novac na putovanja nego na druge namjene. Zbog priljeva turista, ali i rasta cijena, posebice cijena prijevoza, prihodi od turističke djelatnosti u drugom tromjesečju 2023. veći su u prosjeku za 30% u odnosu na isto razdoblje 2022. te za 25% u odnosu na 2019.^[2].
 
Očekuje se da će oporavak turizma igrati glavnu ulogu u otpornosti rasta u južnoj Europi, jer njezina gospodarstva posebno ovise o turizmu. Ova industrija predstavlja više od 10% BDP-a zemalja u regiji i značajno doprinosi otvaranju radnih mjesta, jer je radno intenzivna industrija.

Dugoročne zamke

Gledajući unaprijed, nije sasvim jasno ima li turizam dovoljno goriva u spremniku da i dalje bude jedan od glavnih igrača u priči o rastu Europe. Brojni rizici (makroekonomski, financijski, socijalni i politički) i dalje su prisutni na globalnoj razini. U inflatornom svijetu, južnoj Europi će biti teško ostati troškovno konkurentna uz sve više obećavajućim turističkim destinacijama u razvoju. Posebno veliki utjecaj klimatske promjene imaju na područja južne Europe, gdje su ljeta redovito izložena visokim temperaturama^[3].
 
S druge strane, ovisnost južne Europe o turizmu stvara značajnu distorziju u smislu produktivnosti u usporedbi s ostatkom Europe. Djelatnosti vezane uz turizam karakteriziraju niže obrazovanu, lošiju radnu snagu i nesigurnije zaposlenje.

Nedostatak radne snage u Italiji će se povećati baš kada pravila javnih financija EU ponovno uspostave

Za Italiju, koja će zbog sve manjeg broja stanovnika i dalje patiti od manjka radne snage, pitanje produktivnosti iznimno je važno. Očekuje se da će se radno stanovništvo Italije do 2040. smanjiti za 11,7%, Francuske za 2,4%, Španjolske za 4,1% i Njemačke za 4,9%. Coface procjenjuje da bi demografska kriza mogla uzrokovati da se potencijalna stopa rasta talijanskog BDP-a gotovo prepolovi već 2025. godine. To je ključno u trenutku kada se fiskalna pravila EU vraćaju na scenu, jer će svaka prepreka rastu biti prepreka smanjenju duga. Stoga je smanjenje broja stanovnika čimbenik rizika za javnofinancijsku održivost.

Neiskorišteni potencijal talijanki

Ovome se najvjerojatnije može kratkoročno izbjeći promicanjem zapošljavanja žena, kao što je Španjolska učinila 1990-ih i u prvom desetljeću 21. stoljeća. Samo 55% žena u Italiji ima službeni posao, dok je u Španjolskoj taj udio 70%. Italija mora dodati oko milijun žena svojoj radnoj snazi i povećati rast produktivnosti na 0,5% godišnje ako želi ispuniti fiskalne obveze koje je preuzela prema proračunu Europske unije za 2024. (a koje proizlaze iz fiskalnih pravila EU-a).
 
Ako politika usmjerena na ženski rad i produktivnost ne postigne željene ciljeve, potreba za stranim radnicima će se povećati, što će dovesti do porasta manje kvalificirane radne snage. Od 2011. do 2021. radna snaga s višom stručnom spremom porasla je za 35%, dok se broj zaposlenih bez fakultetske diplome smanjio za 6%.

Umjetna inteligencija i pad stanovništva: kombinacija iz snova?

Čak i ako Italija uspije sustići stopu sudjelovanja žena na tržištu rada i nataliteta svojih susjeda, njezini će se demografski problemi ponovno pojaviti za nekoliko godina. Svako dugoročno rješenje problema smanjenja broja stanovnika morat će uključivati povećanje učinkovitosti velikih razmjera. Umjetna inteligencija - ako se usvoji dovoljno brzo - pokazuje veliki potencijal za trajne dobitke u produktivnosti koji mogu biti dovoljno veliki da prevagnu nad demografskim problemima. Suprotno tome, ako se strahovi od premještanja radnih mjesta zbog uvođenja umjetne inteligencije obistine, smanjenje broja stanovnika moglo bi pomoći u ublažavanju nastalog problema nezaposlenosti.
 
_{[1] i [2] Izvor: Eurostat.}

_{[3] Nedavno istraživanje ETC-a otkriva da, iako vrijeme ostaje glavni čimbenik koji europski putnici uzimaju u obzir pri odabiru odredišta za putovanja, 14% ispitanika izražava dodatnu zabrinutost zbog ekstremnih vremenskih prilika, što je 7% više u odnosu na istraživanje provedeno u svibnju 2023.}

_{[4] Italija, Španjolska, Grčka i Portugal}
 
Preuzmite publikaciju