Novosti i Publikacije
21.06.2022.
Ekonomska izdanja

Barometar rizika zemlje i sektora - Q2 2022

Barometar rizika zemlje i sektora - Q2 2022

Četiri mjeseca nakon početka sukoba u Ukrajini možemo sažeti neke od prvih spoznaja: sukob koji će trajati još dugo već je poremetio globalnu geoekonomsku ravnotežu i izazvao nove tektonske pomake čije su posljedice nedvojbeno značajne, još uvijek ih je teško uočiti i definirati što tek treba kvantificirati. Kratkoročno gledano, kao što smo nedavno objasnili, rat povećava napetosti u proizvodnom sustavu, koji je već teško pogođen dvogodišnjom pandemijom i povećava rizik od tvrdog prizemljenja globalne ekonomije. Dok je potonjem naizgled prijetila stagflacija prije samo nekoliko tjedana, promjena tona velikih središnjih banaka, suočenih s kontinuiranim ubrzanjem inflacije, povećala je mogućnost nove recesije - posebno u naprednim gospodarstvima.
 
Iako je iznimno visoka volatilnost viđena u ožujku/travnju ustupila mjesto relativnoj stabilizaciji - u prosjeku - cijena roba, one su još uvijek vrlo visoke (posebno hrane i energije) i vjerojatno će tako ostati sve dok se globalni gospodarski rast značajno ne uspori. Manevarski prostor na strani opskrbe postaje sve uži, kako se izvozna ograničenja prehrambenih proizvoda gomilaju, a zapadne sankcije (i ruske protusankcije) sada ciljaju na sve oblike opskrbe energijom. Održivi ili pojačani prijenos rasta cijena inputa na cijene dobara i usluga (koji je u nekim zemljama/sektorima još uvijek u povojima) čini se neizbježnim, posebno budući da će se pritisci na plaće pojačati s obzirom na trenutne uvjete. Drugim riječima, rizik od stagflacije znatno je porastao, a prvi znakovi toga već se vide.
 
Sukladno tome, ECB je, po uzoru na FED i Englesku središnju banku, postupno zaoštravala svoje stajalište predviđajući povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Poput drugih velikih središnjih banaka (osim Banke Japana), ECB, unutar strogog okvira svog mandata, nema drugog izbora nego značajno pooštriti svoje zaštitne mjere, iako bi to moglo izazvati brutalno usporavanje aktivnosti i ponovno rasplamsati strahove od nove europske krize. U tom kontekstu, ESB je odmah nastavio rješavati te strahove ponovno potvrdivši svoju namjeru da izbjegne bilo kakvu pretjeranu fragmentaciju financijskih tržišta.
 
Unatoč tome, naš glavni scenarij ne predviđa tako ekstremna kretanja: prema sadašnjem aranžmanu očekuje se postupni pad gospodarske aktivnosti, povlačeći prema dolje potrošačke cijene. Općenito, vjerujemo da je meko slijetanje globalnog gospodarstva još uvijek moguće, iako je mnogo manje vjerojatno nego početkom godine: prag koji bi mogao spriječiti i recesiju i stagflaciju se smanjuje, a iskušenja da se potakne prvo da se izbjegne drugi postaju sve veći. Cijena koju treba platiti u slučaju neuspjeha biti će osobito visoka, jer bi kombinacija politika postala posebno nejasna i destabilizirajuća, između monetarne štednje i proračunske kompenzacije. Zapravo, nema razloga isključiti mogućnost da pokušavajući izbjeći jedno nauštrb drugoga, na kraju završimo s oboje.
 
U ovom složenom međunarodnom okruženju, smanjili smo ocjenu 19 zemalja, od kojih je 16 bilo europskih - posebice Njemačku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolsku - i povisili samo dvije (Brazil i Angola). Na razini sektora, broj sniženja rejtinga u ovom tromjesečju (ukupno 75 u usporedbi s 9 povećanja) naglašava postupno širenje ovih uzastopnih šokova u svim sektorima, kako energetski intenzivnim (metali, papir, itd.), tako i onima koji su izravnije povezani s kreditni ciklus (izgradnja). Kako horizont i dalje tamni, rizici su prirodno usmjereni prema prevladavanju negativnih trendova – niti jedan scenarij se ne može isključiti.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite ovo izdanje : Barometar rizika zemlje i sektora - Q2 2022 (7,61 MB)
Vrh
  • Croatian
  • English