Rat u Ukrajini: Mnogo (velikih) gubitnika, malo (pravih) pobjednika

Više od dva mjeseca od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, i unatoč nekoliko rundi pregovora, izgledi za brzo rješenje rata čini se sve manje vjerojatnim. Kako sukob eskalira, sankcije Rusiji nastavile su se gomilati,a Europska unija uvela peti val sankcija od početka rata - uskoro i šesti. U tom kontekstu, brzo ukidanje ekonomskih sankcija i povratak na predratno stanje izgelda potpuno nemoguće, čak i ako se između Rusije i Ukrajine potpiše mirovni sporazum. Što se tiče ekonomskih posljedica, revidirali smo naviše našu početnu procjenu (objavljenu početkom ožujka) kratkoročnih troškova za globalno gospodarstvo - na otprilike jedan postotni bod 2022. godine.
 
U jakom i uporno nepovoljnom okruženju, rat u Ukrajini će imati malo pobjednika i mnogo gubitnika. Važnost zaraćenih strana - uglavnom Rusije, ali i Ukrajine i Bjelorusije - u proizvodnji mnogih sirovina i strah od poremećaja u opskrbi doveli su do naglog rasta cijena, koje su i dalje vrlo visoke unatoč nedavnom padu nekih sirovina. Inflatorni pritisci, koji su već prisutni u većini regija, rastu, što dovodi do smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava i, u konačnici, potrošnje, budući da će trenutačno tjeskobno okruženje i vrlo visoka neizvjesnost vjerojatno potaknuti razboritost štednje. Promjenjivost i neizvjesnost također će imati snažan utjecaj na investicijske odluke poduzeća, čiji će se financijski položaj također vjerojatno naglo pogoršati unatoč rekordno visokim novčanim rezervama, budući da će troškovi proizvodnje nastaviti rasti ili ostati visoki. Uz gospodarstva srednje i istočne Europe, koja imaju važne gospodarske veze s Rusijom i imaju značajne trgovinske tokove s Rusijom, najviše su izložene zapadnoeuropske zemlje zbog velike ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Iako će se udarni val osjećati različito i u različito vrijeme u različitim dijelovima svijeta, niti jedna regija neće biti spašena od uvezene inflacije, poremećaja lanca opskrbe i, posljedično, usporavanja svjetske trgovine. Stoga procjenjujemo da će rat imati veliki negativan utjecaj i na SAD, gdje će Fed biti prisiljen povećati kamatne stope više nego što se očekivalo, što će imati dalekosežne posljedice za ostatak svijeta. Kao i kod svakog značajnog pooštravanja monetarne politike od strane Fed-a, većina tržišta u nastajanju će zapravo morati slijediti njihov primjer kako bi izbjegla odljev kapitala i deprecijaciju valute - osobito ona s velikim deficitom tekućeg računa i/ili visokim kratkoročnim vanjskim dugom. Osim toga - i kao što smo spomenuli u našem Barometru iz srpnja 2021. - pandemija je uvelike povećala politički rizik: ovo će pitanje ostati hitnije nego ikad, budući da će problemi s opskrbom i rastuće cijene hrane vjerojatno povećati društvene napetosti.
 
Vrijedi napomenuti da se ravnoteža rizika smanjuje kako se gomilaju suprotstavljeni čimbenici, posebice ponavljanje slučajeva COVID-19 u Kini, što će potaknuti globalne inflatorne pritiske i poremećaje lanca opskrbe. U takvom kontekstu, odluke s kojima se trenutno suočavaju monetarne vlasti, u okruženju koje kombinira desetljeća visoke inflacije, potrebu za fiskalnim manevarskim prostorom i vrlo visoku razinu javnog i privatnog duga, vjerojatno su jednako teške koliko i ključne.
 
Kako se ekonomske posljedice rata u Ukrajini uvelike osjećaju od druge polovice 2022. nadalje, to će jasno utjecati na podatke o rastu BDP-a za 2022., a još više na one za 2023. i dalje - dugoročne izglede našeg sljedećeg Barometra. Drugim riječima, ožiljci će vjerojatno biti duboki, a osim ljudskih žrtava, ekonomske posljedice će se osjećati još godinama nakon završetka ovog novog rata na europskom tlu. Iako je prerano predvidjeti kako će se svjetska ekonomija transformirati nakon uzastopnih šokova s početka 2020. godine, naša percepcija od početka pandemije još uvijek vrijedi: svijet se promijenio i ništa neće biti onako kako je bilo.

Preuzmite publikaciju