Zemlje Zaljeva (GCC): pravi dobitnici izazova globalnog gospodarstva?

Nakon usporavanja u 2023. uglavnom zbog niže proizvodnje i cijena energije, očekuje se da će 2024. biti godina većeg gospodarskog rasta za zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) jer su, nakon nekoliko mjeseci pesimizma u vezi s globalnom potražnjom za naftom, cijene porasle od ljeta. Napetosti na tržištu nafte vjerojatno će potrajati i sljedeće godine, očekuje se da će prosječna cijena Brent nafte iznositi 90 USD po barelu u 2024., nakon 85 USD po barelu ove godine.
 
Međutim, blagi porast cijena nafte neće podjednako koristiti svim zemljama. Bahrein i Oman ostat će dvije najslabije karike u pogledu javnih računa zbog svoje visoke razine javnog duga, strukturnih fiskalnih slabosti i ograničenih prirodnih resursa u usporedbi s drugim zemljama u regiji. Ipak, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, mnogo manje ranjivi, u svakom će slučaju nastaviti pomagati u hitnim slučajevima kada bude nedostajalo sredstava. U Kuvajtu će neuspjeh u donošenju novog zakona o dugu, budući da je prethodni istekao 2017., i dalje opterećivati sposobnost vlade da pristupi međunarodnim tržištima kapitala kako bi zadovoljila svoje potrebe za financiranjem. S druge strane, Katar će imati koristi od većeg manevarskog prostora i prilagoditi uvođenje fiskalnih reformi svojim tempom.
 
Iako još uvijek uvelike ovise o naftnom sektoru, zemlje GCC-a provele su planove gospodarske diverzifikacije nakon pada cijena nafte između 2014. i 2016. Dok su UAE prednjačili u gospodarskoj diverzifikaciji, Saudijska Arabija je najavila znatna ulaganja posljednjih godina. Kako ove dvije zemlje, ali i Katar i Oman, ciljaju na gotovo iste sektore (građevinarstvo, turizam, financije), ključni rizik leži u stvaranju konkurencije unutar regije. Osim toga, glavni izvori financiranja za ove strategije diversifikacije temelje se na prihodima od nafte. Uzimajući u obzir ova dva čimbenika, strategije ekonomske diverzifikacije, iako izvedive, možda neće donijeti željene rezultate.