Filipini

Rast se oporavlja nakon energetske krize 2026.

Utjecaj ovisnosti Filipina o Zaljevu za opskrbu sirovom naftom (98 % uvezenih količina i 30 % energetske mješavine u 2025.), pojačano ratom na Bliskom istoku i blokadom tjesnaca Ormuz i Bab el-Mandeb 2026. godine, što će rezultirati mogućim oporavkom gospodarskog rasta od 2027. godine, pod pretpostavkom nastavka deeskalacije između Irana i SAD-a. Privatna potrošnja – glavni pokretač gospodarstva (76 % BDP-a u 2025.) – stoga bi trebala imati koristi od relativnog ublažavanja cijena energenata, iako bi rizik od teškog El Niño događaja, naprotiv, mogao povećati troškove osnovnih namirnica poput riže. Također bi imala koristi od povećanja doznaka filipinskih radnika u inozemstvu, koje predstavljaju značajan izvor prihoda za mnoga kućanstva (6,5 % BDP-a u 2025.).

Očekuje se da će pad inflacije potaknuti Bangko Sentral ng Pilipinas (BSP) na postupno ublažavanje svoje monetarne politike nakon nekoliko mjera zaoštravanja u 2026. godini. To bi podržalo oporavak ulaganja kućanstava i poduzeća, trend koji je pojačan poreznim poticajima donesenima krajem 2024. godine u sklopu Zakona CREATE MORE. Unatoč krhkoj fiskalnoj situaciji, očekuje se da će i javna ulaganja – posebice u infrastrukturu poput energetike, prometa i telekomunikacija – također doprinijeti rastu, i to premda skromnije, uz potporu privatnog sektora i isplatu sredstava koja su bila odgođena zbog pojačanja protukorupcijskih mjera. Program Build Better More glavni je stup strategije vlade, koja se temelji na gotovo 200 vodećih projekata u ukupnoj vrijednosti od približno 150 milijardi američkih dolara, a koji će biti djelomično financirani iz državnog investicijskog fonda (Maharlika Investment Fund) pokrenutog 2023. godine.

S sektorskog gledišta, rast arhipelaga prvenstveno je potaknut uslugama (63 % BDP-a u 2025.) – Filipini su glavno odredište za outsourcing poslovnih procesa, sektor za koji se očekuje da će ostati dinamičan – i, u manjoj mjeri, na proizvodnji (28 % BDP-a), budući da se očekuje da će napori vlade da privuče više izravnih stranih ulaganja (ISU), posebice u proizvodnom sektoru, uroditi plodom. U tom pogledu zemlja se može osloniti na svoju elektroničku industriju, posebice poluvodiče, koji čine glavnu izvoznu kategoriju arhipelaga (53 % u 2025.). S druge strane, doprinos poljoprivrede (20 % ukupne zaposlenosti u 2025.) vjerojatno će biti ograničeniji zbog vjerojatnih vremenskih poremećaja uzrokovanih povratkom El Niña.

Fiskalna konsolidacija odgođena zbog vrtoglavo rastućih cijena energije

Ometano naftnim šokom 2026. godine, očekuje se da će fiskalna konsolidacija ponovno započeti već 2027. godine. Pad državnih prihoda (20,5 % BDP-a u 2025.) koji je djelomično bio posljedica sporijeg rasta, u kombinaciji s povećanim rashodima (24,3 %) za ublažavanje tereta na kućanstva suočena s rastućim cijenama energenata u obliku potpore javnom prijevozu i obustave trošarina na LPG i kerozin, uzrokovali su stagnaciju deficita u 2026. godini. Ova je situacija potaknula filipinsku vladu da prilagodi svoj put smanjenja deficita, dodajući približno 0,5 postotnih bodova početnom godišnjem cilju do 2030. godine. Ipak, rezovi u neprioritetnim operativnim izdacima i, u manjoj mjeri, poboljšano naplaćivanje prihoda potaknuto naporima za modernizaciju porezne uprave trebali bi pomoći u ponovnom jačanju zamaha prema fiskalnoj konsolidaciji od 2027. godine. To je unatoč ograničenom fiskalnom prostoru zbog dominantnog udjela ponavljajućih izdataka (posebno otplate duga i transfera lokalnim vlastima), uz ulaganja u ljudski kapital, poljoprivredu i infrastrukturu. Slijedom toga, očekuje se da će se omjer javnog duga i BDP-a stabilizirati 2027. nakon blagog porasta prethodne godine. Njegov povoljan profil dospijeća, u kombinaciji s niskom vanjskom ovisnošću – vanjski dug čini samo 33 % ukupnog postojećeg duga – ograničava rizike održivosti.

Slično tome, očekuje se smanjenje deficita tekućeg računa u 2027. godini nakon značajnog pada u 2026. godini uzrokovanog naglim rastom cijena nafte, što je povećalo vrijednost uvoza i zauzvrat naštetilo trgovinskom bilancu. Postupna normalizacija cijena energenata i rast izvoza, potaknuti snagom elektroničkog sektora, očekuje se da će preokrenuti trend 2027. godine, iako to neće eliminirati strukturni trgovinski deficit. Istovremeno, konsolidacija viška u bilanci usluga – potpomognuta snažnim aktivnostima izvođenja poslovnih procesa (outsourcinga) i kontinuiranim oporavkom turizma od pandemije, kao i povećanim doznakama filipinskih radnika u inozemstvu – trebala bi pomoći u smanjenju deficita tekućeg računa. Devizne rezerve, iako smanjene zbog deprecijacije pesa, ostaju zadovoljavajuće i i dalje pokrivaju sedam mjeseci uvoza u drugom tromjesečju 2026. godine.

Rastuća fragmentacija političkog krajolika

Na domaćem planu, filipinski politički krajolik polariziran je između dva suprotstavljena tabora, onog predsjednika Ferdinanda "Bongbonga" Marcosa Jr. (syna istoimenog diktatora koji je vladao zemljom od 1965. do 1986.) i potpredsjednice Sare Duterte (kćerka bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea). Iako su na izborima 2022. godine izabrani kao dio iste koalicije, nasljednici dviju glavnih političkih dinastija arhipelaga vode sve žustriju borbu za vlast uoči predsjedničkih izbora 2028. godine. U svibnju 2026. Zastupnički dom, koji je uvelike lojalan predsjedniku, glasao je za opoziv Sare Duterte po drugi put u nešto više od godinu dana usred optužbi da je pokušala ubiti Ferdinanda Marcosa Jr. Prvi prijedlog za opoziv pao je zbog proceduralnih razloga. Nijedna strana nema apsolutnu većinu u Senatu, što ishod suđenja o opozivu potpredsjednice čini neizvjesnijim nego njezino usvajanje u Zastupničkom domu. Rascjep između dva tabora dodatno je produbljen uhićenjem Rodriga Dutertea na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda (MKS), koji je osumnjičen za zločine protiv čovječnosti tijekom svog "rata protiv droga" – uhićenje koje je omogućila filipinska vlada. Sukob između klanova Marcos i Duterte remeti kreiranje politika i potkopava učinkovitost vlade, neposredno nakon što su Filipini u srpnju 2026. prešli u kategoriju zemalja s višim srednjim prihodima.

Otkako je predsjednik Ferdinand Marcos Jr. stupio na dužnost 2022. godine, Filipini rade na jačanju svojih povijesnih veza sa SAD-om usred sve napetijih odnosa s Kinom. Ta dva saveznika proširila su svoj sporazum o uzajamnoj obrani, pri čemu Manila omogućuje američkoj vojsci pristup četiri dodatna vojna objekta, uz pet izvornih baza. Za Filipine je taj potez namijenjen jačanju sigurnosti dok se napetosti s Pekingom povećavaju zbog pitanja suvereniteta na Južnokineskom moru, uz istovremeno održavanje trgovinskih veza s njegovim najvećim trgovinskim partnerom. Istovremeno, Manila također razvija veze s drugim zemljama u azijsko-pacifičkoj regiji koje su usklađene sa SAD-om, kao što su Japan, Južna Koreja i Australija, čime pokazuje predanost diversifikaciji svojih gospodarskih partnerstava.

Zadnje ažuriranje: srpanj 2026.