Togo

Održan snažan rast zahvaljujući ulaganjima

Očekuje se da će gospodarski rast ostati snažan i 2026. godine. Javna i privatna ulaganja u infrastrukturu — modernizacija luka, poboljšanja cestovne mreže i razvoj industrijske platforme Adétikopé (AIP) — potaknut će izvoz (fosfati, soja, tekstil) i reeksport, čime će se učvrstiti uloga zemlje kao regionalnog tranzitnog čvorišta. Radovi na rehabilitaciji autoceste Lomé-Cotonou (Benin) nastavljaju se u sklopu projekta koridora Abidjan-Lagos, osmišljenog za otvaranje proizvodnih područja i olakšavanje regionalnih trgovinskih tokova. Novi Program javnih ulaganja (PIP 2026-28) također predviđa povećanje socijalnih izdataka, poboljšanje protuterorističkih sposobnosti vojske i elektrifikaciju ruralnih područja. Očekuje se da će se industrija (21 % BDP-a) nastaviti širiti. Agrobiznis i tekstil nastavit će se razvijati u posebnim gospodarskim zonama, dok se očekuje da će rudarski sektor, koji čini mali dio gospodarstva, dobiti dodatni zamah. Vlada se posebno oslanja na ubrzanje lokalne prerade fosfata, glavnog izvoznog proizvoda. Osim toga, proizvodnja mangana u rudniku Nayéga započela je u srpnju 2025., a očekuje se da će se količine između 2025. i 2030. kretati između 4000 i 8000 tona mjesečno. Poljoprivreda (20 % BDP-a) mogla bi imati koristi od oporavka u proizvodnji pamuka. U tom pogledu, vlada namjerava povećati proizvodnju na razinu rekordne proizvodnje iz razdoblja 2018. – 2019. (preko 140.000 tona), dok se trenutačno bori da trajno premaši simboličnu granicu od 60.000 tona. Kako bi podržala sezonu 2025./26., vlada zadržava poticajne cijene za proizvođače (300 CFA franaka po kilogramu pamučnih sjemenki i 14.000 CFA franaka po vreći gnojiva) i planira povećati upotrebu gnojiva (prognoza 85.000 tona). Te mjere također imaju za cilj riješiti izazove prehrambene suverenosti i otpornosti ruralnih područja. Na kraju, očekuje se da će privatna potrošnja ostati snažna, potpomognuta umjerenom inflacijom.

U 2025. godini inflacija je dosegla najnižu razinu od 2017. godine zahvaljujući padu cijena energije i hrane te poboljšanim lokalnim usjevima. Međutim, razine cijena u 2026. godini bit će izložene rizicima rasta povezanima s vremenskim prilikama, kao i regionalnom sigurnosnim i geopolitičkim napetostima. Izbijanje rata u Iranu u veljači 2026. dovelo je do naglog rasta svjetskih cijena nafte. Dugotrajnost sukoba mogla bi ponovno potaknuti uvoznu inflaciju za ovu zemlju koja ovisi o uvozu nafte.

Fiskalna konsolidacija na dobrom putu

S obzirom na stalne džihadističke upade na sjeveru zemlje, vlasti će nastaviti dodjeljivati značajne resurse vojnom sektoru, uz održavanje visoke razine javnih ulaganja, posebice u infrastrukturu. Međutim, očekuje se daljnje smanjenje proračunskog deficita i približavanje regionalnom konvergentnom kriteriju od 3 % BDP-a. Ovo poboljšanje odražava povećane prihode od aktivnosti prekrcavanja u luci Lomé, kao i kontinuiranu fiskalnu konsolidaciju provedenu u sklopu programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za prošireni kreditni aranžman (ECF), potpisanog u ožujku 2024. na 42 mjeseca za iznos od 390 milijuna američkih dolara. Proračun za 2026. godinu (4 milijarde eura, što je povećanje od 14 % u odnosu na prethodni proračun) predviđa postupno smanjenje subvencija, osobito za električnu energiju, komunalne usluge i gorivo, te zadržava gornju granicu javne plaćne mase na 15 % BDP-a. Socijalna potrošnja ostat će prioritet, budući da se očekuje da će činiti gotovo polovicu državnog proračuna. Međutim, racionalizacija subvencija za gorivo — koja je predviđala smanjenje od 40 % do 2026. godine — mogla bi biti osujetljena zbog vrtoglavog rasta cijena nafte uzrokovanog ratom u Iranu. Što se tiče prihoda, vlada namjerava povećati naplatu prihoda kroz nove mjere: elektroničko fakturiranje za naplatu PDV-a, uvođenje 5-postotnog poreza na dohodak po osnovi visokih dobitaka od kockanja i primjenu novih izvoznih poreza na sirovu poljoprivrednu proizvodnju. Nastavlja se i reforma PDV-a, s oštrijim izuzecima za stočnu hranu i ulazne materijale za stočarstvo i ribarstvo. Vlada također planira povećati trošarine (na duhan i rabljena vozila) i proširiti osnovu za porez na imovinu. Cilj je povećati porezne prihode za najmanje 0,5 % BDP-a svake godine. Nakon što dosegne vrhunac 2024. godine, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a postupno opadati zahvaljujući promišljenom upravljanju. Svjesne svoje visoke izloženosti regionalnom tržištu (60 % javnog duga), vlasti nastoje povećati udio vanjskog duga, koji nudi duže rokove dospijeća i niže kamatne stope. Vlasti stoga nastoje obuzdati visoke troškove servisiranja duga (14 % BDP-a), što je posljedica zaoštravanja regionalnih uvjeta financiranja. MMF procjenjuje da će rizik od prezaduženosti, kako ukupne tako i vanjske, ostati umjeren, potpomognut snažnim rastom, nastavkom fiskalne konsolidacije i obnavljanjem regionalnih rezervi. Te se rezerve postupno oporavljaju nakon što su dosegle posebno niske razine, a do kraja 2025. iznosit će oko šest mjeseci uvoza. Unatoč ovom poboljšanju, Togo ostaje izložen značajnim kratkoročnim pritiscima refinanciranja.

Trgovinski deficit (12 % BDP-a) je strukturni zbog velike ovisnosti zemlje o uvozu potrošačke i kapitalne robe, no smanjio se 2025. godine zahvaljujući oporavku proizvodnje pamuka, širenju prerađivačke djelatnosti u poljoprivredi i povoljnijim uvjetima trgovine. Ovo posljednje bilo je posljedica pada globalnih cijena nafte i hrane u to vrijeme, kao i vezanja valute za euro, koji je ojačao u odnosu na dolar. Očekuje se da će se taj trend uglavnom nastaviti i u 2026. godini, iako bi viša prosječna cijena nafte kao posljedica rata u Iranu mogla učiniti uvoz skupljim. Togo također ima strukturni višak u uslugama (3 % BDP-a), potpomognut tranzitnom trgovinom i turizmom, kao i značajan višak u računu sekundarnih dohodaka (6 % BDP-a) zahvaljujući doznakama iz inozemstva. Stoga se očekuje daljnje smanjenje deficita tekućeg računa u 2026. godini. Napredak u provedbi reformi koje podržava ECF MMF-a jača vanjsko povjerenje i omogućit će Togu pristup regionalnom i vanjskom financiranju, bilo da je ono povlašteno ili ne.

Promjena režima i trajni sigurnosni rizici na sjeveru

Na parlamentarnim izborima održanim u travnju 2024. godine, stranka Union pour la République (UNIR) – stranka predsjednika Faurea Gnassingbéa, koji je na vlasti od 2005. godine – osvojila je 108 od 113 mjesta u Nacionalnoj skupštini. U svibnju 2024. Skupština je usvojila ustavnu reformu kojom se sustav mijenja iz predsjedničkog u parlamentarnog. Na prvim izborima za Senat u zemlji u veljači 2025. UNIR je osvojio 34 od 41 mjesta (preostalih 20 popunjeno je imenovanjem). U svibnju 2025., kao vođa stranke na vlasti, Faure Gnassingbé imenovan je od strane Skupštine na mjesto predsjednika Vijeća ministara, novoosnovane dužnosti koja sada koncentrira većinu izvršne vlasti. Nedostatak ograničenja mandata i prisutnost obitelji Gnassingbé na čelu zemlje od 1967. godine, u kombinaciji s kontrolom nad sigurnosnim snagama i političkim te sudskim institucijama, upućuje na to da će ostati na vlasti dugoročno. Vlada također ima koristi od vidljivog gospodarskog i društvenog napretka. Konačno, također u svibnju 2025., Jean-Lucien Savi de Tové, jedini kandidat koji se natjecao, izabran je od strane 150 članova Parlamenta za predsjednika Republike, uloga koja je uvelike postala simbolična otkako su mu ovlasti umanjene reformom iz 2024. godine.

Što se tiče sigurnosti, sjever zemlje i dalje pati od džihadističkih upada zbog porozne granice s Burkina Faso. Izvanredno stanje proglašeno u regiji Savanes 2022. godine produljeno je do ožujka 2027. Međutim, nasilje će biti ograničeno na graničnu regiju, a vlasti će održavati učinkovitu kontrolu nad tim područjem.

Togo postupno jača svoje veze s državama članicama Saveza sahelskih država (AES) – Burkina Fason, Malijem i Nigerom – i zauzima pomirljiviji stav prema njihovim vojnim hunta, osobito zbog činjenice da uvelike ovisi o trgovini s državama članicama te skupine. Togo će također nastaviti svoj poseban odnos s Kinom, svojim glavnim dobavljačem, bilateralnim vjerovnikom i glavnim investicijskim partnerom. Dvije zemlje trenutačno rade na dovršetku protokola za olakšavanje pristupa togojskom soji kineskom tržištu. Prema kineskim vlastima, proces odobrenja bio je u završnim fazama do kraja 2025. godine. Nadalje, Togo i Rusija ojačali su svoje veze. U studenom 2025. Faure Gnassingbé sastao se s Vladimirom Putinom u Moskvi kako bi najavio otvaranje svojih veleposlanstava. Međutim, odnosi sa Zapadom, posebice s Francuskom i SAD-om, ostali su nepromijenjeni. Na kraju, gospodarske performanse zemlje i njezina sposobnost provedbe gospodarskih reformi — što je istaknuto predanošću MMF-a — nastavit će jačati pozitivno raspoloženje među međunarodnim ulagačima i donatorima.

Zadnje ažuriranje: ožujak 2026.