Kako se program NextGenerationEU približava kraju, do sada je isplaćeno samo 58% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), što znači da je gotovo 270 milijardi eura još uvijek neiskorišteno do kraja 2026. Ova nedovoljna apsorpcija slabi očekivani zamah rasta i narušava ostvarenje strukturnih ciljeva predviđenih planom.
Prognoza rasta BDP‑a EU: 2025.: 1.5%; 2026.: 1.4%
- 806.9 milijardi eura: ukupna vrijednost programa NextGenerationEU, uključujući 650 milijardi eura za Mehanizam oporavka i otpornosti
- 58% : udio RRF sredstava već isplaćen na razini EU (≈ 270 mlrd. eura ostaje za isplatu do kraja 2026.)
- +0.4%/godišnje: prosječni očekivani rast BDP‑a EU 2020.–2030. prema početnim procjenama Komisije — sada niži zbog kašnjenja u apsorpciji
Podaci za grafikon u .xls formatu (26 Ko)
Ambiciozan program s obzirom na stvarnost isplata
Pokrenut 2021. godine, program NextGenerationEU (NGEU) osmišljen je kako bi omogućio Europskoj uniji da prevlada krizu pandemije Covid-19 i podrži strukturnu transformaciju kroz dosad nezabilježen plan oporavka od 806,9 milijardi eura. Njegov glavni stup, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), ima za cilj financirati projekte u šest ključnih područja, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju.
Međutim, do početka 2026. isplaćeno je samo 58% sredstava, dok je stvarno utrošeni iznos još niži — čime se dovodi u pitanje i kratkoročni i dugoročni očekivani gospodarski učinak.
Višestruke prepreke u apsorpciji sredstava
Kašnjenja su posljedica administrativnih zastoja, ograničenih provedbenih kapaciteta te promjenjivih političkih okolnosti. Rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija natjerali su zemlje članice na reviziju svojih planova, što je dodatno usporilo isplate. Reforme koje su uvjet za dobivanje sredstava — a često su nepopularne — u mnogim su državama odgađane ili ponovno pregovarane, kao što je slučaj u Španjolskoj i Italiji.
Nadalje, pojedine zemlje procjenjuju da im zajmovi EU više nisu financijski najpovoljniji. Primjerice, Španjolska je najavila da će se odreći 67milijardi eura od dostupnih 83 milijardi eura RRF zajmova zahvaljujući poboljšanom kreditnom rejtingu.
Mješoviti ekonomski utjecaj
Dok su zemlje poput Grčke, Hrvatske, Italije i Portugala maksimalno iskoristile sredstva i ostvarile najveći napredak s obzirom na razinu dosad isplaćenih sredstava, ukupni utjecaj na BDP EU bit će slabiji od prvotno očekivanog. Procjene pokazuju da je godišnji rast između 2020. i 2030. mogao biti u prosjeku 0,4 postotna boda viši da su sredstva bila u potpunosti iskorištena. No utrka s vremenom prisiljava vlade da daju prednost projektima koji se lako i brzo provode — često nauštrb strukturnih reformi koje stvaraju veću dugoročnu vrijednost.
Iza rekordnih iznosa europskog plana oporavka stoji ključna činjenica: provedba je ta koja određuje stvarni učinak. Nedovoljno korištenje ili loša raspodjela sredstava kroz investicije i reforme mogla bi ograničiti njihov potencijal da potaknu rast u kratkom i dugom roku, osobito u već napetom fiskalnom okruženju.
ističe Laurine Pividal, Coface ekonomistica za južnu Europu.
Nakon 2026.: djelomično, ali ciljano ublažavanje posljedica
Prazninu koja nastaje nakon završetka programa NGEU djelomično bi mogli popuniti drugi EU instrumenti, uključujući SAFE zajmove iz programa Readiness 2030 (150 mlrd. € za razdoblje 2026.–2030.) namijenjene obrambenom sektoru.
Međutim, njihova sektorska usmjerenost (obrambena industrija) i blaža pravila — koja dopuštaju da se 35% financiranja odnosi na proizvode iz trećih zemalja izvan EU-a, EGP-a, EFTA-e i Ukrajine — znače slabiji makroekonomski učinak u usporedbi s raznolikim i strukturno usmjerenim ciljevima NGEU-a.
> Kontaktirajte naše lokalne stručnjake u vašoj blizini kako biste odmah zaštitili svoje poslovanje
