Srednjoafrička Republika

Skroman oporavak potaknut izvozom i infrastrukturnim projektima financiranim od strane međunarodne zajednice

U usporedbi s 2024., kada je došlo do kraja stagnacije, očekuje se da će rast ubrzati 2025. i ponovno 2026. Pokretači gospodarskog rasta iz 2024., posebice poboljšana opskrba gorivom i otpornost šumarstva, i dalje potiču gospodarstvo. Uz to dolazi do povećanja izvoza – i u količini i u vrijednosti – zlata, drva i dijamanata. Potonji proizvod ima koristi od ukidanja međunarodnih sankcija zahvaljujući strožoj državnoj kontroli nad rudarskim područjima i povećanim naporima u praćenju podrijetla. Nadalje, uvozni račun opada, osobito zahvaljujući ruskoj donaciji od 30.000 tona dizela početkom 2025., što je ekvivalentno šest mjeseci domaće potrošnje, te nižim cijenama nafte.

Rast također potiče oporavak privatnih ulaganja, potpomognut uvođenjem 4G mreže i početnim koristima infrastrukturnog projekta Koridor 13, koji ima za cilj uspostaviti multimodalnu prometnu mrežu između Pointe-Noirea (Kongo-Brazaville) i N'Džamene (Čad), preko Banguija. Ove investicije u infrastrukturu, kao i u agribusiness, uglavnom financiraju međunarodne financijske institucije, budući da proračunska ograničenja i niska domaća štednja opterećuju sposobnost zemlje za samofinanciranje. Međutim, javna potrošnja ostat će slaba, jer vlada nastoji smanjiti svoj primarni deficit, tj. isključujući kamate na dug. Nadalje, privatna potrošnja imat će koristi od smanjenja inflacije, ali ostat će prigušena visokom stopom siromaštva i ukidanjem poreznih olakšica. Na kraju, smanjenje američke razvojne pomoći (USAID) imat će umjereniji utjecaj nego što se očekivalo na gospodarsku aktivnost u 2025. godini, budući da su humanitarni projekti zadržani i velik dio izvorno planiranog iznosa već je isplaćen. Međutim, prehrambena situacija i dalje je izuzetno zabrinjavajuća.

Očekuje se da će inflacija, koja se ubrzala krajem 2024. i početkom 2025. zbog šoka na strani ponude koji je pogodio prehrambene proizvode i rastućih cijena goriva, nastaviti opadati potaknuta nižim cijenama goriva na pumpama i donacijama goriva iz Rusije. S obzirom na to da je inflacija pod kontrolom i kako bi se podržao regionalni rast, BEAC (Banka država Srednje Afrike) je u ožujku 2025. odlučila sniziti svoje stope (stopu diskontiranja i stopu marginalne kreditne olakšice), suprotno savjetima MMF-a.

Napeta proračunska situacija

U 2024. godini primarni deficit, isključujući ulaganja financirana iz inozemstva (5 % BDP-a), pogoršao se na 4,9 % BDP-a zbog odgađanja planiranih rashoda u 2023. godini, namire zaostataka i povećanih sigurnosnih rashoda. U posljednjih godinu i pol dana, stope pretplate na emisije obveznica na regionalnom tržištu pale zbog pada likvidnosti uzrokovanog kreditnim događajima u nekim zemljama članicama CEMAC-a (prekomjerni javni deficiti i dug). Kao rezultat toga, vlada je pribjegla sindiciranim izdanjima duga, tj. zajmovima dogovorenima s grupom banaka ili ulagača na regionalnoj razini. Ovi su zajmovi skuplji za servisiranje.

Kako bi se riješio rastući javni dug i deficit, proračunska politika za 2025. i 2026. godinu ima za cilj stabilizirati javnu potrošnju na oko 600 milijuna USD kako bi se njezin udio u BDP-u smanjio s 20 % u 2024. na oko 16,5 % u 2026. godini. U tu svrhu vlada nastoji blago smanjiti tekuće izdatke (plaće, subvencije, izdatke za robu i usluge). Kapitalni izdaci i dalje će se financirati iz inozemnih izvora u iznosu od 85 %. Istovremeno, različite reforme usmjerene su na povećanje prihoda: smanjenje izuzeća, naplata zaostalih potraživanja i povećanje resursa porezne uprave. Vladin je cilj odvažan i odlučan: namjerava postići uravnotežen proračun 2026. godine postupnim mjerama raspoređenim ravnomjerno tijekom dvije godine. Time bi se javni dug do 2027. godine spustio ispod 50 % BDP-a. Pedeset i tri posto tog duga drže vanjski vjerovnici u obliku povlaštenih zajmova (57 % multilateralnih i 43 % bilateralnih). Stari dugovi prema bilateralnim vjerovnicima čine 13 % duga. Ostatak drže domaći i regionalni vjerovnici. Indija i Kina ističu se nedavnim porastom značaja među skupinom vjerovnika zemlje. Unatoč velikom teretu otplate duga ugovorenog na regionalnom tržištu (33 % javnih prihoda u 2026.), i visokom riziku prekomjernog zaduživanja, dug je ipak održiv.

Očekuje se da će deficit tekućeg računa oštro pasti 2025. i 2026. godine, zahvaljujući poboljšanju trgovinskog bilanca, što je omogućeno ukidanjem međunarodnih sankcija na izvoz dijamanata i smanjenjem računa za energiju, te povećanju proračunskog potpora u okviru Proširenog kreditnog aranžmana MMF-a. Deficiti tekućeg računa uglavnom se financiraju bespovratnim sredstvima za investicijske projekte od multilateralnih institucija (MMF, Svjetska banka) ili bilateralnih partnera, kao što je Francuska. Marginalno se financiraju i povlaštenim zajmovima te izravnim ulaganjima, koja su blago u porastu, kao i komercijalnim kreditima.

Vlasti pomalo jačaju svoju prisutnost u neprestano visoko nestabilnom okruženju

CAR se nalazi u nesigurnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji od izbijanja građanskog rata 2013. godine. Mirovni sporazum potpisan 2019. godine između vlade i raznih pobunjeničkih skupina nije ispunio svoja obećanja, a dijelovi teritorija ostaju pod kontrolom naoružanih skupina. Međutim, podjele unutar Koalicije patriota za promjenu (CPC), pokreta formiranog spajanjem šest pobunjeničkih skupina kao odgovor na nečasno reizbor predsjednika Faustina-Archangea Touadéra 2020. godine, kao i mirovni sporazum iz srpnja 2025. između vlade Srednje Afrike i dviju glavnih milicija (dio CPC-a), doprinose povećanju državne kontrole nad teritorijem i, posljedično, sigurnosti. Unatoč tome, nekoliko oružanih skupina i dalje je aktivno, što potiče kroničnu nesigurnost u nekoliko regija.

Novi Ustav, usvojen na referendumu koji je u srpnju 2023. uvelike bojkotiran, produljuje predsjednički mandat na sedam godina, s mogućnošću neograničenog reizbora, čime se otvara put predsjedniku Touadéri da dugo ostane na vlasti, uz potporu plaćenika iz Africa Corpsa (bivšeg Wagnera) pod ruskim nadzorom. Lokalni izbori, koji su nekoliko puta odgođeni zbog logističkih i financijskih poteškoća, trebali bi se održati krajem 2025. godine, istovremeno s predsjedničkim i zakonodavnim izborima, u zatvorenom okruženju u kojem je opozicija ušutkana. Postoji znatna nesigurnost hoće li se izbori uopće održati. Ako se održe, najavljeni bojkot i nedostatak vjerodostojnih promatrača budi strah od postizbornih prosvjeda, pa čak i ponovnog izbijanja nasilja u određenim područjima. Očekuje se da će izlaznost ostati vrlo niska (vjerojatno slična 34 % zabilježenima 2020. godine), što odražava ograničenu kontrolu vlade nad određenim dijelovima zemlje i raščeno razočaranje javnosti u izborni proces. Šef države također učvršćuje svoju kontrolu nad ključnim gospodarskim pitanjima preuzimanjem nadzora nad izdavanjem rudarskih dozvola.

Na međunarodnoj razini, SRC održava snažne gospodarske i vojne veze s Rusijom, čije su milicije, koje su trajno prisutne u zemlji, osiguravaju predsjednika i obučavaju redovitu vojsku u zamjenu za privilegirani pristup resursima zemlje, naime rudnicima, drvu i poljoprivredi. Bangui je u veljači 2024. otišao korak dalje dopustivši Moskvi da na svojem tlu uspostavi svoju prvu vojnu bazu u Africi, koja će moći primiti do 10.000 vojnika. Međutim, nedavni razgovori s Africomom (Zapovjedništvom Sjedinjenih Američkih Država za Afriku) upućuju na to da je moguće blago približavanje SAD-u, s ciljem jačanja sigurnosti u zemlji. U tom kontekstu, MINUSCA, mirovna operacija UN-a koja je u Srednjoafričkoj Republici na snazi od 2014. godine, i dalje se provodi unatoč napetostima između nje, vlade, ruskih trupa i lokalnog stanovništva. U siječnju 2025. u Banguiju je primljen francuski časnik kako bi se oživjela vojna suradnja između Francuske i Srednjeafričke Republike, koja je bila obustavljena od 2016. godine, pri čemu Pariz nastoji suprotstaviti se ruskom utjecaju sudjelovanjem u obuci vojske. Francuska je također nastavila svoju ekonomsku potporu, isplativši 10 milijuna eura pomoći u studenom 2024., što je prva bespovratna sredstva u tri godine. Istovremeno, granične napetosti s Čadom, koji se optužuje za podršku određenim pobunjeničkim milicijama, i priljev izbjeglica od izbijanja građanskog rata u Sudanu 2023. godine, kompliciraju upravljanje regionalnom sigurnošću.

Zadnje ažuriranje: srpanj 2025.