Perspektiva rasta narušena sukobom na Bliskom istoku
Rizici koji proizlaze iz napetosti u Zaljevu opteretit će gospodarski rast Singapura, pri čemu se predviđa usporavanje rasta BDP-a s 5 % u 2025. na 2,5 % u 2026. i 2,4 % u 2027. godini. Viši poslovni troškovi i nestašice sirove nafte i njezinih derivata utjecali su na glavne industrije, kao što su sektor goriva i kemijska industrija, pri čemu je nekoliko petrokemijskih i specijalnih kemijskih tvrtki proklamiralo višu silu zbog poremećaja u lancima opskrbe i nestašice sirovina. Viši troškovi goriva također su poremetili zračni i pomorski prijevoz u širem prometnom sektoru (8 % BDP-a u 2025.). Istovremeno, postoje dva snažna potpora iz procvata umjetne inteligencije i građevinarstva koja podupiru rast Singapura. Bum ulaganja povezan s umjetnom inteligencijom nastavio je poticati rast sektora elektronike i preciznog inženjerstva. Domaći izvoz elektronike bez nafte (NODX) porastao je za gotovo 70 % na godišnjoj razini u prvih pet mjeseci 2026., u usporedbi sa samo 3,3 % za NODX koji ne uključuje elektroniku. Zemlja se uspješno integrirala u segmente opskrbnog lanca opreme za umjetnu inteligenciju s visokom dodanom vrijednošću, čineći približno 10 % globalne proizvodnje poluvodiča. Micron Technology, jedan od vodećih proizvođača elektroničkih čipova, započeo je izgradnju svoje nove tvornice za proizvodnju pločica (wafer fabrication plant) u Singapuru, potvrdivši privlačnost te otočne države. Graditeljsku aktivnost pokreću veliki infrastrukturni mega-projekti (Changi Terminal 5, Cross-Island Line, Tuas Mega Port, Sjeverno-južni koridor, proširenje otoka Jurong), komercijalna proširenja (MBS, RWS) i javno stanovanje. Agencija za graditeljstvo i izgradnju (BCA) predviđa potražnju za građevinskim radovima u iznosu od 47 do 53 milijarde S$ u 2026. godini. Turizam je također ostvario snažne rezultate u 2025. godini, doprinoseći gospodarstvu iznosom od 32,8 milijardi S$, što je povećanje od 10 % na godišnjoj razini. Očekuje se da će se zamah sektora nastaviti, potpomognut značajnim javnim ulaganjima, budući da vlada planira uložiti dodatnih 740 milijuna S$ u Fond za razvoj turizma tijekom sljedećih pet godina.
Opći izgled za poduzeća blago se pogoršao od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, osobito za pomorski i zračni prijevoz, biomedicinski i kemijski sektor. S obzirom na očekivani gospodarski uspor, predviđa se da će i rast zaposlenosti i rast plaća oslabiti u usporedbi s rastom zabilježenim u 2025. godini.
Pritisak potrošačke inflacije dosad je bio relativno stabilan, ali se očekuje da će se povećati u budućnosti kako se viši troškovi budu prenosili kroz lanac opskrbe. Cijene uvoza i domaće ponude naglo su porasle i dosegle dvoznamenkaste stope rasta od ožujka. Stoga se očekuje da će inflacija rasti do početka 2027. kako bi dosegla približno 2,5 %. Kao odgovor na to, Monetarna uprava Singapura u travnju je zaoštrila monetarnu politiku povećanjem nagiba nominalnog efektivnog tečaja singapurskog dolara (S$NEER). Priljevi kapitala u sigurna utočišta povećavaju likvidnost u bankarskom sustavu i drže domaće kamatne stope niskima.
Fiskalni i vanjski računi ostaju snažni
Višak tekućeg računa bio je velik u 2026. godini, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i u 2027. godini, iako će njegov udio u BDP-u vjerojatno opasti. Projekciji pada prvenstveno je uzrokovan većim primarnim deficitom prihoda, što odražava porast stranih ulaganja u Singapur (porast od 140 % između 2015. i 2025.). Drugo, očekuje se blago pogoršanje u bilanci robe i usluga s obzirom na opće usporavanje trgovine: globalna trgovina robom porasla je za samo 1,5 – 2,5 % u 2026. godini, u usporedbi s 4,7 % u 2025. godini. Devizne rezerve su se blago smanjile od 2025. godine, ali su i dalje na zadovoljavajućoj razini i pokrivale su 5,14 mjeseci uvoza (robe i usluga) u prvom tromjesečju 2026. godine. Srednjoročno, Singapurski viškovi tekućeg računa ostat će snažni, ali očekuje se njihov pad zbog povećanih infrastrukturnih i socijalnih izdataka.
Unatoč značajnom povećanju javne potrošnje nakon pandemije (+48 % u usporedbi s razdobljem prije pandemije), vlada je dosad općenito uravnotežila svoj proračun zahvaljujući gospodarskom oporavku i provedbi fiskalnih mjera kao što je povećanje poreza na robu i usluge (GST). Za fiskalnu godinu 2025. Singapur je ostvario ukupan proračunski višak od 1,3 % BDP-a. Očekuje se da će se proračunski saldo u 2026. i 2027. godini zadržati u suficitu, iako manjem nego u 2025. godini, zbog kombiniranog učinka manje povoljnih makroekonomskih uvjeta i povećanih napora za javnu potporu. S prihodne strane, usporavanje gospodarskog rasta automatski će utjecati na porezne prihode. Posebno se očekuje da će smanjenje gospodarske aktivnosti prigušiti prihode od poreza na dobit i potrošnju zbog nižih marži dobiti i slabije potražnje. S aspekta rashoda, proračun za 2026. godinu, koji je predstavljen 12. veljače, ima za cilj pomoći kućanstvima u upravljanju troškovima života i podržati poduzeća koja posluju u okruženju visokih troškova nudeći povrat poreza na dobit od 40 % za poreznu godinu 2026., ograničen na 30.000 USD. Također su provedene mjere za pomoć radnicima s niskim primanjima, kao što je poboljšana podrška za osposobljavanje. Nadalje, s obzirom na ubrzano starenje stanovništva (omjer jedne starije osobe na 3,3 zaposlene odrasle osobe), očekuje se da će se izdaci za zdravstvenu skrb nastaviti povećavati.
Iako je javni dug na papiru visok, koristi se za stvaranje tržišta domaćih sigurnih imovina i uglavnom se sastoji od dugoročnih obveznica i vrijednosnih papira. Osim toga, velike rezerve stvorene u prošlosti iz prethodnih fiskalnih viškova i povrata na ulaganja (200-300 % BDP-a) mogu se koristiti za financiranje rijetkih proračunskih deficita. Bankarski sektor je uvelike izložen nekretninama: 33,8 % postojećih domaćih komercijalnih kredita u prvom je tromjesečju 2026. bilo alocirano na nekretnine, razvoj zemljišta i gradnju. Omjer nenaplativih kredita za ovaj sektor se poboljšao, pa je pao s 1,71 % u prvom tromjesečju 2024. na 1,13 % u prvom tromjesečju 2026., tj. na razinu nešto nižu od one kod ukupnih kredita komercijalnih banaka (1,18 %). Unatoč tome, kapitalni i likvidnosni tamponi ostaju snažni i iznad regulatornih zahtjeva. Domaći financijski uvjeti, iako stabilni, ostaju ranjivi na stres na regionalnim i globalnim financijskim tržištima, koja su trenutačno obilježena korekcijom na tržištu dionica, porastom VIX-a (indeksa volatilnosti), širenjem korporativnih kreditnih marži i višim referentnim kamatnim stopama. Oštriji uvjeti kreditiranja u Singapuru, u kombinaciji s višim troškovima proizvodnje, mogli bi dodatno utjecati na rast.
Stabilno upravljanje i uravnoteženi, iako krhki, vanjski odnosi
Politička scena Singapura ostaje vrlo stabilna, pri čemu Narodna akcijska stranka (PAP) zadržava dominantan položaj od stjecanja neovisnosti 1965. godine. Na općim izborima u svibnju 2025. godine, PAP je osigurao kvalificiranu parlamentarnu većinu od gotovo 90 %, čime je ojačao svoj mandat za vladanje. Nakon izbora, premijer Lawrence Wong, koji je preuzeo dužnost u svibnju 2024., pokrenuo je rekonstrukciju kabineta koja je unatoč tome uvelike sačuvala kontinuitet u ključnim resorima, uključujući trgovinu i industriju, financije, unutarnje poslove i vanjske poslove. Time je naglašena dosljednost politike i administrativni kontinuitet. Iako je ključna oporba, Radnička stranka, na nedavnim izborima dobila potporu birača i prisutnost u parlamentu, znatno je manja od PAP-a i nije u poziciji da u skorije vrijeme dovede u pitanje njihovu vladajuću većinu. Okvir upravljanja Singapurom općenito se odlikuje učinkovitom javnom upravom, institucionalnim kontinuitetom i visokom razinom povjerenja javnosti. Istovremeno, donositelji politika nastavljaju rješavati socioekonomske izazove, uključujući skupe nekretnine, nejednakost u prihodima i pritiske na tržištu rada koji pogađaju radnike s nižim prihodima i manjim kvalifikacijama, uključujući i dijelove radne snage migranata. Post-transferni Gini koeficijent iznosio je 0,359 u 2025. godini, što ukazuje na to da je nejednakost i dalje predmet političke pažnje unatoč opsežnim mjerama redistribucije.
Singapur zauzima jedinstvenu poziciju u balansiranju odnosa između SAD-a i Kine unutar jugoistočne Azije. Ta mala država održava bliske gospodarske i političke veze s obje supersile, no mogla bi se sve više suočiti s izazovima u snalaženju u rastućoj konkurenciji između SAD-a i Kine usred rastućih globalnih geopolitičkih napetosti. Kao susjedi, Singapur i Malezija imaju dugogodišnji i višestruki odnos, s čvrstim vezama koje uključuju bilateralnu trgovinu, ulaganja i turizam. Obje su zemlje nedavno potpisale sporazum o Posebnoj gospodarskoj zoni Johor-Singapur (JS-SEZ), koji ima za cilj poboljšati prekogranično poslovanje i povezanost. JS-SEZ će ujediniti snagu Singapura kao poslovnog i financijskog središta i obilje zemljišnih, energetskih i radnih resursa države Johor. Singapur također njeguje bliže veze s Indonezijom. Na svom godišnjem samitu održanom 6. srpnja u Jakarti, dvije su zemlje potpisale 26 sporazuma koji obuhvaćaju sektore kao što su energetika, opskrbni lanci i digitalne tehnologije.

Kina
Hong Kong
Malezija
Sjedinjenje Američke Države
Indonezija
Tajvan (Republika Kina)
Europa