Slovenija

Rast potpomognut potrošnjom i europskim sredstvima

Nakon izraženog usporavanja 2025. usred turbulentnog međunarodnog trgovinskog okruženja, očekuje se da će rast Slovenije ubrzati 2026. i ostati snažan 2027., brzinom znatno iznad one u eurozoni. Privatna potrošnja (50 % BDP-a) ostat će glavni pokretač aktivnosti, potpomognuta tržištem rada koje i dalje ostaje zategnuto. Stopa nezaposlenosti je niska (4,6 % u ožujku 2026.), dok nominalne plaće u javnom i privatnom sektoru i dalje rastu snažnim tempom (+7,3 % na godišnjoj razini u ožujku 2026.), osobito u poljoprivredi i nekretninama (+12 % u oba sektora). Međutim, očekuje se da će ponovni porast inflacije (3,6 % na godišnjoj razini u svibnju 2026.), koju uglavnom potiče nagli porast cijena goriva (+19,2 % u svibnju 2026. u usporedbi s +3,4 % u siječnju), postupno erodirati kupovnu moć kućanstava. U tom kontekstu, povratak na restriktivniju monetarnu politiku od strane ECB-a – očitovan prvim povećanjem kamatne stope za 25 baznih bodova u lipnju 2026. nakon dvije godine popuštanja – kao i mogućnost daljnjih povećanja ako inflacijski pritisci potraju u eurozoni, također bi mogli prigušiti dinamiku domaće potražnje.

Investicije će ostati drugi stup rasta, potpomognute nastavkom projekata financiranih od strane Europske unije i naporima za obnovu nakon teških poplava iz 2023. godine. Slovenija ima koristi od paketa vrijednog 2,7 milijardi eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF), od kojeg je peti dio od 230 milijuna eura nedavno isplaćen (travanj 2026.). Ta sredstva (370 milijuna eura do kraja rujna 2026.) nastavit će podržavati ulaganja u energetsku tranziciju, digitalizaciju, infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje, a već je financirano više od 1.390 projekata. Očekuje se da će i sektori s visokom dodanom vrijednošću imati značajnu korist od ulaganja, osobito farmaceutska industrija, nakon što je švicarska grupacija u srpnju 2025. donijela odluku o osnivanju nove proizvodne jedinice za bioslične lijekove, kao i automobilski sektor, uz planiranu proizvodnju električnog Renaulta Twingo u pogonu u Novom Mestu, uz ulaganje procijenjeno na između 120 i 400 milijuna eura za 2026. godinu. Istovremeno će turizam (10 % BDP-a) nastaviti podržavati aktivnost nakon povećanja broja dolazaka od 6,2 % zabilježenog u 2025. u odnosu na 2024., potaknut blizinom zemlje njezinim glavnim europskim tržištima podrijetla—posebno Njemačkoj, Austriji, i Italiju — kao i kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu prometa i ugostiteljstva.

Zdrave, ali postupno slabe javne financije

Nakon širenja u 2025. godini, očekuje se da će se javni deficit nastaviti pogoršavati u 2026. i 2027. godini kako bi se približio europskom preporučenom gornjem ograničenju od 3 % BDP-a. Izdaci će ostati visoki, potaknuti povećanjima plaća u javnom sektoru, mirovina, socijalnih naknada, kao i rastućim obrambenim potrebama. Novi zimski bonus oslobođen poreza za zaposlenike u javnom sektoru također će pridonijeti većoj javnoj potrošnji. Rast prihoda bit će umjereniji, budući da novi doprinos namijenjen financiranju dugotrajne skrbi samo djelomično nadoknadi smanjenja PDV-a te poreza na dobit i dohodak kućanstava uvedena u svibnju, kao i smanjenja određenih poreza na energente. Unatoč kontinuiranoj ekspanzivnoj fiskalnoj politici, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a zadržati silaznu putanju, potpomognut snažnim nominalnim rastom i relativno ograničenim potrebama za financiranjem.

Očekuje se da će Slovenija nastaviti bilježiti suficit tekućeg računa u 2026. i 2027. godini, iako nešto niži nego u 2025. snažna domaća potražnja potaknut će uvoz, dok će povećanje troškova energije — barem u 2026. godini — pridonijeti širenju trgovinskog deficita. Uporna slabost njemačke automobilske industrije, ključnog trgovinskog partnera, vjerojatno će i dalje opterećivati određene izvoze prerađivačke industrije, i to izvoze automobilske industrije, strojeva i industrijske opreme, metala i međuproizvoda. Nasuprot tome, farmaceutski sektor ostat će izvor podrške. Izvoz usluga, osobito u turizmu i prometu, i dalje će održavati suficit na vanjskim računima.

Izrazito krhka nova koalicija

Parlamentarni izbori u ožujku 2026. značajno su promijenili političku scenu, a da pritom nije stvorena jasna većina. Pokret slobode (GS), ljevičarska stranka na čelu s aktualnim premijerom Robertom Golobom, osigurala je prednost od 29 od 90 mjesta, ispred Slovenske demokratske stranke (SDS), konzervativne desničarske stranke na čelu s Janezom Janšom (28 mjesta). Unatoč njegovoj tijesnoj pobjedi, Robert Golob nije uspio formirati održivu koaliciju, što je utrlo put za povratak Janeza Janše na mjesto premijera četvrti mandat u svibnju 2026. Nova se vlada stoga temelji na manjinskoj koaliciji desnice i centra desnice, okupljajući SDS, konzervativne stranke NSi, SLS-a, Fokus (9 mjesta), kao i Demokrata (centar-desnica, 6 mjesta), uz potporu desničarske populističke stranke Resni.ca (5 mjesta), zajedno s dvojicom zastupnika talijanske i mađarske manjine te jednim neovisnim zastupnikom. Iako ova konfiguracija premijeru omogućuje osiguranje operativne većine, ovisnost o širokom krugu partnera s različitim političkim orijentacijama povećava rizik od fragmentacije i može zakomplicirati provedbu određenih reformi.

S vanjskog stajališta, zemlja ostaje čvrsto ukorijenjena u Europskoj uniji, eurozoni i NATO-u te podržava Ukrajinu. Odnosi s Hrvatskom obilježeni su njihovim graničnim sporom oko Piranskog zaljeva, dok će migracijska pitanja duž rute zapadnog Balkana i dalje povremeno izazivati napetosti.

Zadnje ažuriranje: lipanj 2026.