Kineska dominacija u globalnoj industriji odjeće sve je slabija zbog rasta troškova, regulatornih ograničenja i neisplative specijalizacije. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegova agresivna trgovinska politika mogli bi dodatno ubrzati diverzifikaciju opskrbnih lanaca. Coface analiza otkriva koje će zemlje preuzeti sve važniju ulogu u svjetskoj proizvodnji odjeće.
Tri ključna trenda
- Kina gubi tlo pod nogama: Udio Kine u svjetskom izvozu odjeće pao je s 54 % iz 2010. na 41 % u 2023., što ukazuje na postupni gubitak dominacije.
- Južna i Jugoistočna Azija u usponu: Zemlje poput Bangladeša, Kambodže, Pakistana, Vijetnama i Indije najbolje su pozicionirane za preuzimanje većeg udjela u proizvodnji, osobito ako se uvedu jedinstvene carinske stope.
- Europa jača svoju poziciju: U scenariju uzajamnih carinskih davanja, zemlje poput Albanije, Gruzije i drugih europskih država postaju konkurentnije u odnosu na azijske proizvođače.
Liberalizacija trgovine i kineska izvozna moć
Postupno ukidanje tekstilnih kvota između 1995. i 2005., u kombinaciji s ulaskom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001., snažno je potaknulo kineski izvoz odjeće i obuće, koji je između 1995. i 2010. porastao 4,8 puta (u usporedbi s 1,4 puta za ostatak svijeta).
Međutim, ovaj proboj ne može se objasniti isključivo liberalizacijom trgovine. Kina je iskoristila svoju brojnu radnu snagu i niske troškove rada (ključni čimbenik koji čini 20 do 30 % konačne cijene odjevnog predmeta), obilne resurse prirodnih i kemijskih tekstilnih vlakana te političku stabilnost.
Globalna konkurencija: granice kineskog modela
Iako Kina i dalje ostaje vodeći svjetski izvoznik odjeće, njezina dominacija slabi. Udio u globalnom izvozu pao je s 54 % u 2010. na 41 % u 2023.
podaci za grafikon u xls formatu
Ovaj pad može se objasniti ekonomskim modelom koji se temelji na podugovaranju za zapadne brendove. Međutim, takve proizvodne aktivnosti donose vrlo nizak prihod u vrijednosnom lancu. Tako su kineske tvrtke, iako čine 19 % ukupnog broja u sektoru, ostvarile samo 10 % profita u razdoblju od 2020. do 2024.
Gubitak konkurentnosti dodatno pogoršava kontinuirani rast plaća (+6 % godišnje u prosjeku od 2010.). Godine 2000. američki je radnik zarađivao 18 puta više od kineskog, dok je 2023. ta razlika pala na 4,6 puta. Uz to dolaze i novi regulatorni zahtjevi, osobito ekološki, koji povećavaju troškove proizvodnje. Sve su to znakovi da kineski model gubi dah u kontekstu sve jače globalne konkurencije.
podaci za grafikon u xls formatu
Scenarij jedinstvenih carina: Južna Azija u pripravnosti
Povratak Donalda Trumpa mogao bi ubrzati diverzifikaciju opskrbnih lanaca u tekstilnoj industriji, udaljavajući ih od Kine. Coface je razvio indeks atraktivnosti zemalja temeljen na dostupnosti jeftine radne snage, postojanju razvijene tekstilne industrije i lakoći poslovanja.
U prvom scenariju, gdje svi trgovinski partneri SAD-a podliježu jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 %, osim Kine koja je znatno više opterećena¹, zemlje s najvećim potencijalom za preuzimanje tržišnog udjela su Bangladeš, Kambodža, Pakistan i Vijetnam. Indija, koja je na šestom mjestu, također bi mogla profitirati zahvaljujući razvoju svog velikog domaćeg tržišta. Konačno, post-Covid relokacija mogla bi pogodovati zemljama poput Albanije i Gruzije u Europi te Salvadoru na američkom tržištu.
Scenarij uzajamnih carina: prednost za europske zemlje
U drugom scenariju, američka administracija uvodi diferencirane carinske stope, u skladu s uzajamnim mjerama najavljenima u travnju, a kasnije suspendiranima. U toj situaciji, naš indeks pokazuje da carine ne bi bile dovoljne da izbrišu konkurentsku prednost Bangladeša. Unatoč visokoj stopi (37 %), učinak ostaje ograničen zahvaljujući niskoj ovisnosti o američkom tržištu i snažnim vezama s Europskom unijom.
S druge strane, zemlje poput Vijetnama, Lesota i Jordana izgubile bi na konkurentnosti. Europske zemlje, pak, imale bi relativnu prednost zahvaljujući nižim carinama i manjoj izloženosti američkom tržištu — osim ako ne dođe do naglog povećanja carina na 50 %, kako je Donald Trump zaprijetio krajem svibnja.
Preuzmite "Reconfiguracija globalne opskrbe odjećom"
(.pdf 3,04 MB)
[1] Carina od 55 % za Kinu vrijedi do 12. kolovoza
