Globalni transport: Što nosi budućnost nakon COVID-19?

 Pandemija COVID-19 pokrenula je krizu mobilnosti, uglavnom zbog fizičkih zahtjeva udaljenosti i potrebe za izbjegavanjem zatvorenih prostora, kako bi se ograničilo širenje virusa. To je imalo katastrofalan utjecaj na globalni prometni sektor^[1], pri čemu je zračni putnički promet najviše pod utjecajem. Prema IATA (International Air Transport Association), zračni se promet u travnju 2020. smanjio za 94% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ne očekuje se da će se vratiti na razinu prije COVID-a još nekoliko godina. Štoviše, i drugi segmenti prometnog sektora (pomorski i željeznički) također osjećaju snažno pogoršanje svoje aktivnosti na globalnoj razini, iako neka tržišta (poput željezničkog teretnog prometa između Kine i Europe) imaju koristi od ove situacije. Kriza pogađa i proizvođače aviona i njihove dobavljače, čije se financijsko zdravlje uvelike oslanja na zrakoplovne aktivnosti.
 
Utjecaj COVID-19 na globalni promet još je važniji jer se ekonomska aktivnost usporavala prije krize. Uz to, sektor se već morao nositi s nekoliko problema i izazova, poput krize Boeinga 737 u zračnom prometu.
 
Općenito, Coface ne očekuje da će se sektor oporaviti na razini četvrtog tromjesečja (Q4) 2019. prije 2022. U Coface scenariju, promet dionica na svjetskom prometnom sektoru koje kotiraju na burzi bit će za 5% niži u četvrtom kvartalu 2021. nego u Q4 2019. Suprotno tome, u scenariju rizika, u kojem se drugi val pandemije ostvaruje u trećem tromjesečju 2020, promet bi bio manji za 27% u Q4 2021.

_{[1] U Cofaceovoj metodologiji procjene sektora, prometni sektor podijeljen je u nekoliko segmenata: zračni, pomorski, cestovni i željeznički prijevoz, koji svi uzimaju u obzir i pojedinačni i teretni promet. U ovoj se studiji fokusiramo na zračni i željeznički prijevoz, kao i na pomorski teret.}

Preuzmite publikaciju

• COVID-19 crisis: A catalyst of global transport vulnerabilities
• Recovery scenario and innovations following the COVID-19 impact