U kontekstu neviđene geopolitičke i trgovinske nesigurnosti, globalno gospodarstvo balansira između očekivanog usporavanja i eskalacije rizika. Odluke Donalda Trumpa o uvođenju carina te napetosti na Bliskom istoku oblikuju nepredvidivo gospodarsko okruženje za razdoblje 2025.-2026. U takvom okruženju, i s obzirom na već uvedene mjere, Coface je snizio ocjenu za 23 sektora i 4 države.
Ključni pokazatelji:
- Carine SAD-a, čak i ako budu pauzirane ili smanjene, već su dosegle povijesno visoke razine.
- Čak 80% razvijenih gospodarstava zabilježilo je porast neplaćanja u prvom tromjesječju 2025. u usporedbi s 2024.
- Sektor metala najviše je pogođen, dok su tradicionalne industrije (poput automobilske i kemijske industrije) pod velikim pristiskom.
- Ostali sektori kojima je ocjena snižena su:
- U Sjedinjenim Državama, informacijske i komunikacijske tehnologije i maloprodaja
- U Kini, tekstil i odjeća, pogođeni carinama.
Globalno gospodarstvo: neizvjesnost je novo normalno
Globalni gospodarski izgledi neizvjesniji su nego ikad, jer uvelike ovise o (geo)političkim događajima i trgovinskim odlukama predsjednika SAD-a. Ponovno uvođenje carina nakon isteka razdoblja suspenzije (9. srpnja za ostatak svijeta, 12. kolovoza za Kinu) moglo bi imati značajan utjecaj na globalni rast. Očekuje se izraženo usporavanje (rast od 2,2 % u 2025. i 2,3 % u 2026.), uz pretežno negativne rizike – rast ispod 2 % ne može se isključiti ako dođe do eskalacije geopolitičke i trgovinske situacije.
Ista neizvjesnost prirodno se odnosi i na inflaciju, čija bi trenutna stabilnost mogla biti ugrožena. Inflacija bi u SAD-u mogla dosegnuti 4 % do kraja 2025., uz dodatne rizike rasta u slučaju viših cijena energije. Glavne središnje banke vjerojatno će zadržati oprezan pristup. Međutim, ako se inflacija u SAD-u stavi pod kontrolu, Fed bi mogao početi snižavati kamatne stope već na jesen 2025. Europska središnja banka najavila je da će nastaviti s politikom smanjenja kamatnih stopa, ali je dodala da se približava svojoj završnoj stopi.
Neizvjesnost je još izraženija u Europi jer bi se dugo odgađane politike fiskalne konsolidacije napokon mogle početi provoditi, dok je Njemačka uključena u program poticaja čiji je opseg u ovoj fazi teško procijeniti.
Napetosti na Bliskom istoku i prekomjerna ponuda: nafta na tankoj žici
Sukob između Izraela i Irana ponovno je probudio strahove vezane uz naftu. Prekid ili čak blokada Hormuškog tjesnaca (kroz koji prolazi 20 milijuna barela dnevno, odnosno 20% globalne opskrbe) mogao bi gurnuti cijene iznad 100 dolara po barelu.
Međutim, isključujući ovaj geopolitički kontekst, temeljni pokazatelji upućuju na pad cijena zbog povećanja proizvodnje u zemljama izvan OPEC+ skupine, oslabljene potražnje uslijed trgovinskih napetosti i ponovnog uvođenja količina od strane članica OPEC+ (2,2 milijuna barela dnevno). Ako ne dođe do velike krize, cijene bi trebale ostati izrazito nestabilne, ali unutar raspona od 65 do 75 dolara po barelu.
Razvijena gospodarstva: kombinacija otportnosti i ranjivosti
Američko gospodarstvo suočava se s dvjema neizvjesnostima: veličinom carinskih tarifa i načinom na koji će ih gospodarstvo apsorbirati. Unatoč padu povjerenja potrošača, zaposlenost ostaje stabilna, a pad BDP-a (-0,2% u prvom tromjesečju) odražava preventivno gomilanje zaliha od strane poduzeća.
U Europi, Njemačka je zabilježila blagi rast u prvom tromjesečju, Francuska ostaje troma, Italija bi mogla izgubiti zamah, dok Španjolska i dalje ima koristi od turizma i europskih fondova koji održavaju gospodarsku dinamiku.
Gospodarstva u razvoju prve žrtve trgovinskih previranja
U Kini je privremeno primirje oko tarifa dovelo do porasta izvoza, no izgledi ostaju krhki. Indija, unatoč rastu većem od 7% u prvom tromjesečju, bilježi usporavanje potrošnje i smanjenje fiskalnog prostora.
U Latinskoj Americi, Meksiko najviše osjeća posljedice trgovinske neizvjesnosti, a za 2025. se očekuje nulti rast. Brazil, nakon oporavka u poljoprivredi uslijed gubitaka izazvanih El Niñom, očekuje se pad zbog restriktivne monetarne politike (ključna kamatna stopa povećana na 15%). U Argentini, zamah koji je donio „Mileinomics“ je snažan i, unatoč niskim deviznim rezervama, BDP bi mogao porasti za 5% u 2025. i 3,5% u 2026.
Metalurgija: 600 milijuna tona viška čelika opterećuje globalni sektor
Sektor metalurgije prolazi kroz veliku krizu, s viškom kapaciteta proizvodnje čelika od 600 milijuna tona u 2024., što predstavlja 25% globalne proizvodnje. Nepovoljno makroekonomsko okruženje, energetske napetosti i nove carine na čelik dodatno pogoršavaju situaciju za proizvođače, osobito u Kanadi, Meksiku i Europi.
Kanada: gospodarstvo posustaje pod teretom tarifa
S obzirom na to da 75% izvoza ide prema SAD-u, Kanada je jedna od zemalja najizloženijih trgovinskom ratu. Rast se znatno usporio nakon skoka krajem 2024. Potrošnja opada, ulaganja slabe, a nezaposlenost iznosi 6,9%, što je najviša razina od 2017.
Izvoz, potaknut prijetnjom carina, naglo je pao u travnju. Automobilski i sektor metala, pogođeni povećanjem tarifa do 50 %, posebno su stradali. Nadolazeća revizija USMCA sporazuma, koja bi mogla biti pomaknuta na kraj 2025., dodatno bi mogla pogoršati gospodarsku nestabilnost zemlje.
Preuzmite Coface Pregled rizika sada!
(.pdf 16Mb)
