Novosti i Publikacije
05.05.2022.
Ekonomska izdanja

Porast insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi

Porast insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi

Trend nelikvidnosti poduzeća u zemljama srednje i istočne Europe bili su podložni raznim gospodarskim uvjetima, mjerama potpore i zakonskim promjenama tijekom posljednje dvije godine. Doista, pandemija Covid-19 koja je pokrenula gospodarski pad i službeno proveden lockdown donio je zabrinutost ne samo za makroekonomsku aktivnost već i za likvidnost plaćanja poduzeća. U pandemijskoj godini 2020. rast u zemljama srednje Europe pao je za 4% nakon povećanja od 4% u 2019. U 2020. sve zemlje srednje i istočne Europe zabilježile su recesiju, u rasponu od -8,1% u Hrvatskoj koja je duboko patila od pada prihoda od turizma koji imaju znatan udio u BDP-u zemlje, na manji pad od 0,1% zabilježen u Litvi. Kriza bez presedana natjerala je vlade da uvedu mjere potpore kućanstvima i poduzećima. Navedeno je uključivalo moratorij na zahtjeve za nesolventnost, kao i razne mjere za smanjenje posljedica pandemije na stanje likvidnosti poduzeća kako bi se spasile od bankrota. Među ostalim mjerama, one su uključivale oslobađanja i odgode oporezivanja i doprinosa za socijalno osiguranje, programe odgoda, zajmove, subvencije i drugu financijsku pomoć, jamstva, doplatu plaća zaposlenicima te olakšavanje i pojednostavljivanje različitih administrativnih postupaka. Iako se to moglo smatrati paradoksom tijekom tako značajne krize, insolventnosti poduzeća u zemljama srednje i istočne Europe smanjile su se u 2020. zahvaljujući velikom opsegu mjera potpore. Najveći pad zabilježile su Litva i Latvija (za 50,3%, odnosno 34,2%) te Slovačka (-25.8%).
 
Unatoč tome što je pandemija još uvijek uz nas, poduzeća su prilagodila svoje poslovanje i aktivnosti u skladu s tim, dok su mjere lockdowna ublažene u većini europskih zemalja. Regionalni rast srednje Europe porastao je za 5,5% u 2021. dok se očekuje da će izgubiti zamah i dosegnuti 3,2% ove godine. Najslabije stope rasta zabilježit će Baltik zbog svojih trgovinskih veza s Rusijom, no sve zemlje će vjerojatno patiti od izravnih i neizravnih posljedica rusko-ukrajinskog sukoba. Ukidanje mjera potpore već je izazvalo porast poslovnih nelikvidnosti u zemljama srednje i istočne Europe. Ponderirani prosjek regionalnog BDP-a srednje i istočne Europe izračunat iz dinamike nelikvidnosti zemalja pokazao je porast od 34,7% u 2021. u usporedbi s prethodnom godinom (+1,5% isključujući Poljsku gdje je ukupan broj postupaka porastao uglavnom zbog novih procedura kako je objašnjeno u nastavku). Statistike u nizu zemalja potvrđuju da su se nakon pada poslovnih insolventnosti 2020. ti postupci povećali u 2021. dosegnuvši razine bliske onima zabilježenim u 2019. godini prije pandemije. Sedam zemalja doživjelo je veći broj nelikvidnosti nego godinu prije (Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), a pet zemalja bilježi pad (Hrvatska, Estonija, Latvija, Srbija i Slovenija). Tijekom 2021. Poljska je doživjela gotovo udvostručen broj postupaka, no tome je snažno pridonio nalet namjenskih postupaka koji su se provodili za podršku poduzećima koja pate od poteškoća s likvidnošću zbog pandemije. Iako su namjeravale biti privremene, te su mjere još uvijek bile na snazi do kraja 2021. kada su trajno uvedene u poljski zakon (pogledajte pojedinosti o nesolventnosti Poljske na stranici 12). Čak i unatoč takvom porastu, stopa nelikvidnosti u Poljskoj, odnosno udio ukupnog broja postupaka u ukupnom broju aktivnih poduzeća dosegao je 0,06%, što znači da je samo 6 od 10.000 poduzeća u Poljskoj prošlo kroz dostupne službene postupke. Mnogo više stope nesolventnosti zabilježene su u zemljama u kojima su stečajni postupci popularniji - te su stope u Hrvatskoj dosegle 1,61%, a u Srbiji 3,31%. Brojke o nominalnoj nesolventnosti bile su posebno različite u svim zemljama srednje i istočne Europe, budući da na njih nisu utjecale samo njihove ekonomske situacije, već i definicije nesolventnosti u određenim zemljama (s izmjenama zakona o nesolventnosti ili raširenijim korištenjem stečajnih postupaka).

 

Popuštanjem mjera potpore i izazovno okruženje već je dovelo do rasta nelikvidnosti

Kao što je gore navedeno, povećanje stečajnih postupaka u zemljama srednje i istočne Europe bilo je očekivano zbog namjera vlada da povuku veliki broj mjera potpore. To se već vidjelo u kretanju poslovne likvidnosti. Na primjer, najnovija Coface anketa o plaćanju1 potvrdila je da su se prosječna kašnjenja plaćanja za poljska poduzeća povećala na 56,7 dana u 2021. sa 48 dana u 2020. Kao rezultat toga, kašnjenja plaćanja su približila razinu prije pandemije jer su dosegla 57,2 dana u 2019. Štoviše, globalna ekonomska situacija dovela je do izazovnijeg okruženja za poduzeća iz srednje i istočne Europe. Gospodarski oporavak koji je započeo sredinom 2020. bio je nekako brži od očekivanog i potaknuo je rastuću potražnju, posebno u proizvodnom sektoru. Ubrzale su se cijene energenata, transporta kao i raznih metala i inputa koji se koriste u procesu proizvodnje. U slučaju nekih od njih, nestašice su ograničavale razinu proizvodnje. Najočitiji primjer dolazi iz poluvodiča koji su uz nedostatak ostalih komponenti doveli do smanjenog broja smjena i privremenog zatvaranja pogona raznih marki automobila. Kao rezultat toga, veći troškovi energije i goriva uz povećane cijene inputa koji se koriste u proizvodnom procesu utjecali su na profitabilnost poduzeća. Istodobno, poduzeća nisu bila u potpunosti uvjerena mogu li se sva ta povećanja troškova prenijeti na svoje druge ugovorne strane i krajnje klijente. Mogli bi izgubiti svoj tržišni udio ako isto ne bi slijedili njihovi konkurenti.
 
Ovakva globalna slika primijenjena je na poduzećima iz srednje i istočne Europe zbog njihove uključenosti u različite probleme lanaca opskrbe, ekonomske otvorenosti srednje i istočne Europe i intenzivnih trgovinskih veza sa zapadnom Europom. Zemlje s najvećim udjelom izvoza u BDP-u su Slovačka (93% izvoza roba i usluga u BDP-u), Slovenija (84%), Mađarska (81%), Estonija (81%), Litva (80%) i Češka (73%). Međutim, drugi koji se također više fokusiraju na domaću potražnju uočili su globalne izazove koji utječu i na vanjskotrgovinsku aktivnost i na domaća gospodarstva.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite ovo izdanje : Porast insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi (337,76 kB)

Kontakt


Saša MAROTTI

Head of Sales and Marketing
Avenija Dubrovnik 46
10000 Zagreb
CROATIA
Tel: +385 1 4697 510
mail: sasa.marotti@coface.com

Vrh
  • Croatian
  • English