Oman

Rast potpomognut diversifikacijom i promjenjivom regionalnom dinamikom

Nakon što zabilježi relativno snažniji rast 2026. godine, očekuje se da će se omanska ekonomija 2027. godine širiti umjerenijim tempom, pri čemu se njezin sastav nastavlja postupno preusmjeravati prema aktivnostima izvan sektora ugljikovodika. Očekuje se da će veća proizvodnja ugljikovodika (oko 30-35 % BDP-a) značajno doprinijeti rastu ove godine. Dok postupno ukidanje smanjenja proizvodnje OPEC+ podržava proizvodnju kod svih proizvođača u Zaljevu, Oman je posebno dobro pozicioniran da ima koristi od trenutnih regionalnih poremećaja. Za razliku od nekoliko velikih izvoznika iz Zaljeva, velik dio omanske izvozne infrastrukture ima izravan pristup Arapskom moru, zaobilazeći Hormuzki tjesnac. To omogućuje da proizvodnja i izvoz nastave s relativno ograničenim poremećajima, što Ománu omogućuje da djelomično nadoknadi gubitke u proizvodnji drugdje u zaljevskoj regiji. Ukupna proizvodnja nafte porasla je za otprilike 11 % na godišnjoj razini (YoY) na 198 milijuna barela u prvoj polovici 2026. godine, dok je prosječna dnevna proizvodnja porasla na 1,094 milijuna barela s 989.200 godinu dana ranije. Rastuće cijene sirove nafte također su pružile podršku jer je prosječna cijena omanske sirove nafte porasla na 80,90 USD po barelu u prvoj polovici 2026., s 74 USD tijekom istog razdoblja 2025. godine. Očekuje se da će drugi sektori, kao što su proizvodnja (oko 10 % BDP-a, uključujući naftu, kemikalije, osnovne metale itd.), logistika i usluge, podržati gospodarstvo koje nije temeljeno na ugljikovodicima, unatoč određenom pritisku na turizam (gotovo 3 % BDP-a) i građevinarstvo koji proizlazi iz regionalnih geopolitičkih napetosti. Očekuje se da će se proizvodnja ugljikovodika stabilizirati 2027. godine zbog ograničenja kapaciteta, što bi trebalo dovesti do povratka stopa rasta na umjerenije razine. Kao rezultat toga, daljnje povećanje kvota za proizvodnju OPEC-a vjerojatno neće značajno utjecati na rast proizvodnje. Privatna potrošnja (40 % BDP-a) trebala bi ostati otporna, potpomognuta kontroliranom inflacijom i stabilnim uvjetima zaposlenosti, iako bi stalna geopolitička nesigurnost mogla negativno utjecati na povjerenje potrošača. Ulaganja (25 % BDP-a) trebala bi ostati važan pokretač domaće potražnje, potpomognuta projektima infrastrukture i provedbom Vizije 2040, uz sve veća privatna ulaganja u proizvodnju, logistiku, obnovljivu energiju, turizam i druge aktivnosti povezane s diversifikacijom. Budući da je fiskalni prostor države ograničen, sudjelovanje privatnog sektora bit će ključno za podršku i održavanje planiranih investicijskih projekata. Investicije u proizvodnju sve su više koncentrirane u Posebnoj gospodarskoj zoni Duqm, osobito u petrokemiji, industrijama nizvodno od nafte, preradi hrane i drugim industrijskim djelatnostima. Istovremeno, kontinuirano proširenje luka Duqm, Salalah i Sohar, zajedno s pripadajućim logističkim zonama i skladišnim kapacitetima, jača Omansku poziciju kao regionalno trgovačko i logističko središte, potpomognutu strateškom lokacijom izvan Ormuzkog tjesnaca. Obnovljiva energija također se nameće kao ključno područje ulaganja, pri čemu se razvijaju veliki projekti zelenog vodika, solarne i vjetroenergije, posebice u Duqmu i Dhofaru. U međuvremenu, očekuje se da će kontinuirana ulaganja u integrirane turističke projekte, hotele, odmarališta i povezanu infrastrukturu podržati širenje turističkog sektora na srednji rok.

Očekuje se da će inflacija ostati relativno kontrolirana u nadolazećem razdoblju unatoč privremenom porastu inflacijskih pritisaka u 2026. godini. Nedavno ubrzanje uvelike je potaknuto višim troškovima hrane i prijevoza usred regionalnih poremećaja u opskrbi, dok geopolitičke napetosti i dalje predstavljaju rizik od rasta inflacije putem viših cijena energije, troškova prijevoza i uvozne inflacije. Očekuje se da će se ti pritisci postupno ublažiti 2027. godine kako se uvjeti ponude budu normalizirali, što bi trebalo omogućiti smanjenje inflacije. Istovremeno, relativno umjereni domaći pritisci na cijene trebali bi pomoći u sprječavanju postojanijeg inflacijskog trenda. S monetarnopolitičke strane, fiksni tečaj omanskog rijala prema američkom dolaru ključna je sidrenica politike. Stoga se očekuje da će Središnja banka Omana u velikoj mjeri slijediti ciklus monetarne politike američke Savezne rezerve kako bi sačuvala fiksni tečaj i ograničila potencijalni odliv kapitala koji bi mogao dovesti do destabilizacije.

Prudentno uravnotežene javne financije i otporan vanjski položaj

Očekuje se da će fiskalne izglede Omana ostati uglavnom povoljni tijekom razdoblja 2026. – 2027., potpomognuti snažnim prihodima od ugljikovodika, razboritim fiskalnim upravljanjem i kontinuiranim naporima za jačanje naplate prihoda izvan naftnog sektora. Vjerojatno će fiskalni ishod biti povoljniji od onog predviđenog proračunom za 2026. godinu jer prihodi od nafte i plina i dalje imaju koristi od viših od pretpostavljenih cijena i razina proizvodnje ugljikovodika. S druge strane, očekuje se da će vlasti održati relativno visoke razine izdavanja, što odražava kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, projekte gospodarske transformacije i provedbu prioriteta strategije Oman Vision 2040. Kao rezultat toga, očekuje se da će fiskalni deficit ostati u 2026. godini, ali bi se mogao znatno smanjiti ispod službene projekcije (-1,3 % BDP-a), potencijalno se približavajući ravnoteži, ako uvjeti na tržištu ugljikovodika ostanu povoljni tijekom ostatka godine. Očekuje se da će javni dug ostati pod kontrolom, dok će ojačana fiskalna pozicija (uključujući likvidnost procijenjenu na 40 % BDP-a) pružiti dodatni prostor za apsorpciju potencijalnih vanjskih šokova. Gledajući prema 2027. godini, vjerojatno će fiskalna politika i dalje biti vođena dvostrukim ciljevima poboljšanja fiskalne održivosti i podrške gospodarskoj diversifikaciji. Očekuje se da će kontinuirana ulaganja u logistiku, proizvodnju, obnovljivu energiju i razvoj turizma održati rast rashoda relativno čvrstim. Istovremeno, stalna poboljšanja u poreznoj upravi i postupno širenje gospodarske aktivnosti koja nije vezana uz ugljikovodike trebali bi pružiti sve veću potporu državnim prihodima. Pod pretpostavkom da će se cijene nafte umiriti s trenutnih razina, ali ostati uglavnom podržavajuće, očekuje se da će fiskalna ravnoteža ostati blizu ravnoteže, iako je i dalje vjerojatan mali deficit. Posljedično, Oman bi trebao biti u stanju održati svoju relativno snažnu fiskalnu poziciju prema regionalnim standardima, istovremeno čuvajući umjerene razine javnog duga i fiskalnu fleksibilnost tijekom predviđenog razdoblja.

Očekuje se da će vanjska pozicija Omana ostati povoljna tijekom sljedeće godine, potpomognuta većom proizvodnjom ugljikovodika, otpornim prihodima od izvoza energenata i kontinuiranim rastom izvoza roba koje nisu ugljikovodici. Rezultati izvoza također bi trebali imati koristi od strateške pozicije zemlje kao regionalnog logističkog i trgovačkog čvorišta, osobito jer regionalni trgovački tokovi sve više koriste omanske luke i logističku infrastrukturu. Očekuje se da će kontinuirani priljevi izravnih stranih ulaganja dodatno podržati vanjske račune. Priljevi izravnih stranih ulaganja dosegnuli su 2,6 milijardi OMR-a tijekom prvog tromjesečja 2026., dok je ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja porasla na 32,2 milijarde OMR-a (oko 6 % BDP-a u 2025.), što odražava trajno povjerenje ulagača u omanski gospodarstvo unatoč regionalnim napetostima. Investicijska aktivnost i dalje je koncentrirana u sektoru ugljikovodika, ali se sve više širi na proizvodnju, logistiku, obnovljivu energiju i druge industrije povezane s diversifikacijom, što bi trebalo pomoći u proširenju izvoznog kapaciteta i stvaranju dodatnih deviznih prihoda na srednji rok. Nadalje, nedavni napori u promicanju ulaganja omogućili su projekte vrijedne oko 460 milijuna OMR-a, podržavajući razvoj novih sektora rasta u skladu s vizijom Oman 2040. Unatoč tome, očekuje se da će se vanjski višak postupno smanjivati kako se prihodi od fosilnih goriva budu smanjivali, a potražnja za uvozom jačala uz snažnu domaću investicijsku aktivnost. Unatoč umjerenom smanjenju, saldo tekućeg računa trebao bi zadržati mali višak, što odražava kontinuirani doprinos aktivnosti koje nisu vezane uz ugljikovodike, održivo stran ulaganje i poboljšanje diverzifikacije izvoza. Očekuje se da će devizne rezerve do kraja 2026. dosegnuti 20 milijardi USD (oko 5 mjeseci uvoza), dok Uprava za ulaganja Omana drži procijenjenih 20 milijardi USD u inozemnoj imovini, pružajući dodatne vanjske zaštitne slojeve.

Regionalne napetosti glavni su čimbenik rizika

Geopolitički profil rizika Omana povoljniji je od profila mnogih regionalnih kolega, što odražava njegovu dugogodišnju politiku neutralnosti i uravnoteženih diplomatskih odnosa diljem regije Zaljeva. Očekuje se da će vlasti nastaviti provoditi svoju pragmatičnu vanjsku politiku, održavajući konstruktivne odnose sa zapadnim partnerima, Kinom i regionalnim akterima, čime se smanjuje vjerojatnost izravnog sudjelovanja u regionalnim sukobima. Uloga Omana kao posrednika i njegov ugled neutralnog sugovornika trebali bi i dalje podržavati političku stabilnost i povjerenje ulagača. Ipak, očekuje se da će vanjsko okruženje biti izazovno u 2026. i 2027. godini. Glavni geopolitički rizik proizlazi iz ponovnih napetosti u Zaljevu i širem Bliskom istoku. Iako Oman ima koristi od prisutnosti velikih luka izvan Zaljeva i dosad je izbjegao značajne poremećaje u proizvodnji i izvozu ugljikovodika, pogoršanje regionalnih sigurnosnih uvjeta moglo bi negativno utjecati na gospodarstvo zemlje. Na domaćem planu, očekuje se da će politički rizici biti obuzdani pod vodstvom sultana Haithama bin Tariqa Al Saida, koji vlada od 2020. godine. Glavni izazovi vjerojatno će biti ekonomske, a ne političke prirode i uključuju održavanje tempa fiskalnih reformi, smanjenje ovisnosti o prihodima od ugljikovodika i stvaranje dovoljno prilika za zapošljavanje u privatnom sektoru za rastuću radnu snagu.

Zadnje ažuriranje: rujan 2026.