Oman

Ekonomski oporavak nastavit će se i 2025. potpomognut povećanom proizvodnjom ugljikovodika

Omanska će se ekonomija nastaviti oporavljati u 2025. godini, potpomognuta blagim povećanjem proizvodnje ugljikovodika (35 % BDP-a) unatoč nižim cijenama energenata. Prognozira se da će proizvodnja nafte u Omanu porasti za gotovo 2 %, nakon pada od 6 % u 2024. godini zbog smanjenja proizvodnje u sklopu OPEC+ sporazuma. Ako se ukine ograničenja OPEC+, Omanov neto izvoz nafte mogao bi porasti za gotovo 3,5 % na godišnjoj razini (g-g) u 2025. godini. S druge strane, očekuje se da će se proizvodnja prirodnog plina povećati za gotovo 2 % na godišnjoj razini (g-g) u 2025., dosegnuvši približno 45 milijardi kubičnih metara, u skladu s početkom proizvodnje u projektu Mabrouk North-East. Kako se naftne rezerve Omana približavaju iscrpljenju, vlada daje prioritet proširenju kapaciteta zemlje za ukapljeni prirodni plin (LNG) putem novih projekata. U tom je smislu Oman National Oil Company (OQ) 2024. potpisao ugovor s tvrtkom TotalEnergies za projekt Marsa LNG. Projekt je integrirana inicijativa koja objedinjuje proizvodnju plina u gornjem toku i ukapljivanje plina u donjem toku.

Ulaganja (25 % BDP-a) također će biti potpomognuta okruženjem nižih kamatnih stopa. To će biti popraćeno većim javnim ulaganjima (u ceste i luke) kako bi se postigli ciljevi gospodarske diversifikacije utvrđeni programom Vision 2040, što bi trebalo privući domaća i strana privatna ulaganja u sektore koji nisu temeljeni na ugljikovodicima, kao što su financije, proizvodnja (postojeći sektori temeljeni na prirodnim resursima, kao i novi sektori temeljeni na tehnologiji i znanju, te povezani sa zdravljem i dobrobiti), rudarstvo, logistika, turizam i digitalizacija.

Privatna potrošnja (oko 25 % BDP-a) imat će koristi od oporavka turizma, stalne urbanizacije i vladinih inicijativa za povećanje udjela Omancana u radnoj snazi. Cilj je zamijeniti radnike strance osposobljenim omanom. Unatoč vladinoj najavi iz 2020. o postupnom ukidanju subvencija za vodu i struju do 2025. godine, potonje su ostale na snazi. Prema riječima ministra financija, proračun za fiskalnu godinu 2025. uključuje ukupno 1,580 milijardi RO (približno 4 milijarde USD) subvencija za vodu, električnu energiju, financije i druga područja. To će obuzdati inflaciju unatoč rastućim cijenama uvozne hrane. Središnja banka uskladit će politiku s politikom američke Savezne rezerve.

Višak tekućeg računa smanjit će se zbog niskih cijena energije; visoka potrošnja smanjit će proračunski višak

U 2025. godini niže globalne cijene energenata mogle bi dovesti do pada prihoda od izvoza energenata Omana (60 % ukupnog izvoza robe) unatoč očekivanom porastu proizvodnje nafte i plina. Međutim, oporavak globalne ekonomije trebao bi omogućiti porast izvoza zemlje koji nije vezan uz ugljikovodike. To posebno uključuje metale, kemikalije i plastiku, koji čine 15 % izvoza zemlje. Kao rezultat toga, očekuje se da će prihodi od izvoza energenata smanjiti za oko 7 % godišnje u 2025., dok se očekuje da će izvoz robe porasti za gotovo 5,5 %. Drugo, napori na ekonomskoj diverzifikaciji u sklopu projekta Vizija Oman 2040 potaknut će potražnju za uvoz kapitalnih i međuproizvoda. Prihodi od turizma, za koje se procjenjuje da će porasti za 6,5 % na oko 4 milijarde američkih dolara u 2025. godini, pridonijet će smanjenju deficita u sektoru usluga s 5,5 % BDP-a u 2024. na procijenjenih 5,3 % BDP-a u 2025. godini. Manji broj stranaca – broj je pao za 1 % na godišnjoj razini krajem prosinca 2024., ali i dalje čini oko 45 % ukupnog stanovništva – ograničit će odljev doznaka iz zemlje.

Fiskalni višak smanjit će se 2025. godine zbog rasta državne potrošnje koja će nadmašiti rast prihoda. Ukupni prihodi od ugljikovodika (70 % ukupnih fiskalnih prihoda) predviđeni su da će pasti za gotovo 13 % na godišnjoj razini u 2025. u usporedbi s 2024. godinom. U međuvremenu će prihodi od ne-ugljikovodika blago pasti za oko 4,5 %. Tijekom istog razdoblja procjenjuje se da će ukupna fiskalna izdavanja smanjiti za 3 %. Očekuje se da će se ta sredstva prvenstveno raspodijeliti na tekuće izdatke (npr. obrana i sigurnost, civilna ministarstva itd.) i subvencije (npr. subvencije za električnu energiju koje čine 4 % ukupnih izdataka). Unatoč predviđenom padu, višak u proračunu osigurat će da omjer javnog duga i BDP-a nastavi padati.

Stabilna domaća politika usred većih geopolitičkih napetosti

Oman je apsolutna monarhija, a sultan drži izvršnu i zakonodavnu vlast. Strukturom upravljanja integrirana je tradicionalna vlast s modernim reformama, a sultan je i šef države i šef vlade. Sultan Haitham bin Tariq al-Said imenovan je 2020. godine da naslijedi sultana Qaboosa nakon njegove smrti. Tariq al-Said je konsolidirao moć i stekao političku legitimnost. Socijalni programi, niska inflacija i program omanizacije vjerojatno će podržati stabilnost. Međutim, sposobnost privatnog sektora da stvori prilike za zapošljavanje, osobito za mlade, ostat će ključni izazov za Oman u ublažavanju bilo kakvih potencijalnih društvenih nemira.

Oman je povijesno održavao neutralnu vanjsku politiku prema svjetskim i regionalnim silama. Oman je odigrao ključnu ulogu u posredovanju pregovora između Irana i SAD-a u vezi s iranskim nuklearnim programom. Oman i Saudijska Arabija uživaju općenito suradnički odnos, posebno u gospodarskim i trgovačkim sektorima, jer obje zemlje dijele zabrinutost zbog gospodarske diversifikacije i regionalne stabilnosti. S UAE-om Oman ima snažnu gospodarsku suradnju koja se temelji na zajedničkoj upotrebi njihovih luka, kao što su luke Dubai i Sohar, koje služe kao glavna trgovačka čvorišta. Oko 14 % omanског izvoza robe ide u UAE, dok gotovo 25 % njegovog uvoza robe dolazi iz UAE-a. Osim trgovine, obje zemlje surađuju na razvoju infrastrukture i pružanju pomoći u katastrofama. Sukob u Jemenu predstavlja značajnu sigurnosnu prijetnju s obzirom na zajedničku granicu. Omanski neutralni stav mogao bi biti doveden u pitanje jer Saudijska Arabija i UAE nastoje proširiti svoj utjecaj na južnom dijelu Jemena. S Iranom, Oman osigurava sigurnost tjesnaca Ormuz i Bab el-Mandeb. Omanska strateška lokacija na ulazu u tjesnac jača njegovu ulogu u regionalnoj sigurnosti, ali ga čini podložnim geopolitičkim rizicima, osobito onima koji proizlaze iz napetosti u širem regiju.

Zadnje ažuriranje: veljača 2025.