Brojni izazovi s kojima se suočavaju poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi uzrokuju sve veći broj stečajeva

• Broj korporativnih stečajeva u srednjoj i istočnoj Europi povećao se u 2022. zbog visokih cijena energije i sirovina, niza brzih povećanja kamata, najviše inflacije u proteklim desetljećima i neizvjesnosti povezane s ratom u Ukrajini.
• Osam zemalja bilježi povećanje broja insolventnosti (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Srbija), a smanjenje u četiri zemlje (Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija).
• Nakon pada broja stečajnih postupaka u 2020. godini, broj postupaka se povećao u 2021., a zatim ubrzao u 2022. godini.

Regija srednje i istočne Europe doživjela je značajne gospodarske promjene u posljednje tri godine. Visoka heterogenost, različite mjere potpore i zakonske promjene imale su značajan utjecaj na trendove nesolventnosti. Pandemija Covid-19 i posljedična gospodarska recesija, kao i gospodarski učinak rata u Ukrajini, izazvali su zabrinutost ne samo u vezi s makroekonomskom aktivnošću i tržištima roba, već i u vezi s likvidnošću korporativnog plaćanja.
 
Gospodarstva srednje i istočen Europe pokazala su znakove oporavka u 2021. i prvoj polovici 2022., a većina zemalja bilježi više stope rasta. "Godina 2022. donijela je uglavnom solidnu gospodarsku aktivnost, s rastom BDP-a u Hrvatskoj i Sloveniji od preko 5%, a stope rasta u Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj približavaju se tim brojkama", kaže Grzegorz Sielewicz, Coface glavni ekonomist za srednju i istočnu Europu. "Estonija je, s druge strane, pala u recesiju sa stopom rasta od -1,3%."
 
Što se tiče nesolventnosti, mjere potpore koje su vlade uvele 2020. pridonijele su smanjenju broja nesolventnosti poduzeća. Proces postupnog ukidanja ovih mjera bio je postupan, a tvrtke su i dalje imale koristi od njih uz niske kamatne stope u 2021. godini. "Međutim, vidjeli smo jasan porast broja stečajeva u 2022. jer su se tvrtke suočile s nekoliko izazova, uključujući visoke cijene energije, ulaznih sirovina, niz brzih povećanja kamatnih stopa, najvišu inflaciju u proteklim desetljećima i neizvjesnost povezanu s ratom u Ukrajina", objašnjava Grzegorz Sielewicz.
 
Coface procjenjuje da se ukupan broj korporativnih stečajnih postupaka u zemljama srednje i istočne Europe povećao s 25.917 u 2021. na 36.090 u 2022., što je porast od 39,3%. U osam zemalja broj stečajnih postupaka u 2022. bio je veći nego godinu prije (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Srbija), a u četiri zemlje je smanjen (Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija). Visok porast stečajeva zabilježen je u Srbiji i Mađarskoj (+106% odnosno +86%), dok je najveći pad stečajeva zabilježen u Estoniji (za -17%).

Porasta insolventnosti u svim sektorima, a ne samo u energetski intenzivnim 
 
Nije iznenađujuće da su energetski intenzivni sektori najviše pogođeni rastućim cijenama roba, a time i višim operativnim troškovima. U Poljskoj su, na primjer, kemijski, metalni, papirni, drvni i poljoprivredno-prehrambeni sektori izvijestili o kašnjenjima plaćanja duljima od prosjeka, pri čemu je većina njih imala dulja kašnjenja u usporedbi s prethodnom godinom. Ti su sektori također bili široko zastupljeni u regionalnoj statistici nelikvidnosti: sektor metala, papira, drvne industrije i poljoprivredno-prehrambeni sektor zabilježio je visoke i ubrzane stope nelikvidnosti.
 
Građevinski sektor također je bio teško pogođen. Stope nelikvidnosti posebno su visoke u Hrvatskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi i Poljskoj zbog visokih cijena građevinskog materijala i inputa. U ovom sektoru također je usporilo tržište nekretnina zbog rasta kamata i rasta inflacije, a prepreka je bio i nedostatak radne snage.
 
Konačno, trgovina na malo još je jedan sektor sa značajnim udjelom nelikvidnosti u većini zemalja, iako su stope nelikvidnosti i rast procesa bili relativno ograničeni u 2022. Stalna inflacija ima sve negativniji utjecaj na potrošnju stanovništva, što bi moglo dovesti do povećanja broja stečajeva u ovom sektoru.
 
"Gospodarski izgledi i dalje su u najmanju ruku neizvjesni. Naši stručnjaci predviđaju usporavanje inflacije u nadolazećim mjesecima, ali unatoč tome, većina gospodarstava u regiji srednje i istočne Europe trebala bi zabilježiti slabiji rast u 2023. Inflacija će ostati znatno iznad ciljne vrijednosti središnje banke. One će stoga nastaviti podizati kamatne stope, što će imati negativan učinak na solventnost poduzeća. Vjerujemo da bi se stoga broj poduzeća u stečaju trebao nastaviti povećavati 2023.", dodaje Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za Srednju i Istočnu Europu.

Želite saznati više? Preuzmite Studiju insolventnosti za 2022.