Povijesno nizak vodostaj Rajne i Dunava uzrokuje ozbiljne poremećaje u riječnom prijevozu, opterećuje energetsku infrastrukturu i dodatno povećava pritisak na pojedine europske industrijske sektore. Iako se u kratkom roku ne očekuje značajan oporavak vodostaja, posljedice bi se mogle osjećati tijekom narednih mjeseci te negativno utjecati na gospodarski rast najizloženijih europskih ekonomija.
Ključni podaci
- 8 cm: vodostaj Rajne kod Kauba pao je 18. kolovoza na samo 8 cm, znatno ispod praga od 78 cm kada plovidba postaje ograničena te ispod prethodnog povijesnog minimuma od 25 cm zabilježenog 2018. godine.
- 20%: početkom kolovoza riječni teretni brodovi na Rajni prevozili su tek oko 20% uobičajenog tereta.
- 72%: Rajna (60%) i Dunav (12%) zajedno čine čak 72% europskog unutarnjeg riječnog teretnog prometa.
- Do -0.4 postotna boda rasta: tijekom prethodne velike epizode niskog vodostaja 2018. godine realni rast njemačkog BDP-a smanjen je za 0,3 do 0,4 postotna boda.
Europske rijeke na povijesno niskim razinama
Europa se već mjesecima suočava s iznimno toplim i sušnim vremenskim uvjetima koji su značajno smanjili protok brojnih rijeka. Posljedice su posebno vidljive na Rajni i Dunavu, dvama ključnim plovnim putovima za europski promet i gospodarstvo. Početkom kolovoza vodostaj Rajne na mjernoj postaji Kaub u Njemačkoj dosegnuo je novu povijesno najnižu razinu, dok su pojedine dionice Dunava u Mađarskoj i Rumunjskoj također zabilježile rekordno niske vrijednosti.
Ova situacija odavno više nije samo ekološki problem. Nizak vodostaj izravno utječe na transport robe, rad pojedinih energetskih postrojenja i industrijske aktivnosti koje ovise o toj infrastrukturi.
Logistička kriza koja prijeti opskrbnim lancima
Iako unutarnji riječni promet čini relativno mali udio ukupnog europskog teretnog prijevoza, njegova je važnost iznimna u zemljama kroz koje prolaze Rajna i Dunav. U Njemačkoj se riječnim putovima preveze 5,4% tereta, dok u Rumunjskoj taj udio doseže čak 19,2%.
Mogućnosti preusmjeravanja tereta na druge vrste prijevoza vrlo su ograničene. Jedan riječni brod može prevesti gotovo 2.000 tona robe, dok teretni vlak prevozi do 1.500 tona, a cestovna cisterna svega oko 25 tona.
Posljedice niskog vodostaja već su vidljive kroz pad prevezenih količina i rast troškova prijevoza.
Početkom kolovoza neki brodovi na Rajni mogli su prevoziti tek oko 20% svojeg standardnog kapaciteta. Na određenim dionicama Dunava prijevoznici su također morali smanjiti opterećenje plovila, a u Rumunjskoj i do 40%.
Slična situacija zabilježena je tijekom velike suše 2018. godine, kada su troškovi riječnog prijevoza porasli 2,5 puta za rasute terete te čak 4,5 puta za tekuće terete zbog ograničenja ukrcaja i dodatnih naknada prijevoznika.
Energetski sektor srednje Europe također na udaru
Posljedice suše ne zaustavljaju se na prometu. Dunav ima ključnu ulogu u hlađenju pojedinih nuklearnih elektrana, a nizak vodostaj već je poremetio rad elektrana Paks u Mađarskoj i Cernavodă u Rumunjskoj. Riječ je o jedinom izvoru nuklearne energije u tim državama. Elektrana Paks proizvodi oko 40% mađarske električne energije, dok Cernavodă pokriva približno 20,5% potreba Rumunjske.
Kako bi nadoknadili smanjenu proizvodnju, operateri su prisiljeni uvoziti električnu energiju ili se oslanjati na plinske elektrane koje imaju znatno više operativne troškove. Iako trenutno ne postoji rizik od širih nestanaka električne energije, povećani troškovi proizvodnje dodatno opterećuju energetska tržišta i račune krajnjih korisnika. Primjerice, u Rumunjskoj je uvozna električna energija dva do dva i pol puta skuplja od domaće proizvodnje.
Vlade Mađarske i Rumunjske već su poduzele mjere za privremeno smanjenje potrošnje električne energije kod pojedinih velikih industrijskih potrošača kako bi rasteretile energetski sustav. Najviše su pogođene energetski intenzivne industrije poput automobilske, kemijske i proizvodnje građevinskih materijala, što bi moglo dodatno usporiti industrijsku aktivnost tijekom kolovoza.
Njemačka kemijska industrija među najizloženijima
Njemačka kemijska industrija, koncentrirana uz tok Rajne, jedna je od gospodarskih grana koje najviše ovise o riječnom transportu.
Dobar primjer predstavlja BASF-ovo postrojenje u Ludwigshafenu, smješteno južno od kritične točke kod Kauba. Oko 40% ukupnog tereta ove lokacije transportira se riječnim putem. Daljnje smanjenje vodostaja moglo bi dodatno otežati povezanost s ključnim europskim lukama poput Amsterdama, Rotterdama i Antwerpena, koje imaju presudnu ulogu u opskrbnom lancu tvrtke.
Pritom njemačka kemijska industrija već prolazi kroz izazovno razdoblje obilježeno visokim troškovima energije i slabljenjem konkurentnosti. Ukupna proizvodnja sektora smanjena je za približno 20% u odnosu na 2018. godinu.
Klimatski rizici postaju gospodarski rizici
Kratkoročne hidrološke prognoze ne upućuju na značajnije poboljšanje. Na Rajni razdoblje niskog vodostaja tradicionalno traje do jeseni, što znači da bi poremećaji mogli potrajati i tijekom narednih tjedana. Dugoročno gledano, smanjenje snježnog pokrivača, povlačenje ledenjaka i sve češći toplinski valovi povećavaju vjerojatnost ponavljanja sličnih događaja.
Ova situacija još jednom potvrđuje koliko je važno da poduzeća i donositelji odluka klimatske rizike uključe u svoje logističke, industrijske i energetske strategije. Za tvrtke koje ovise o riječnom prijevozu izazov više nije samo upravljanje jednom sušnom sezonom. Ključno pitanje postaje diversifikacija opskrbnih lanaca i sposobnost prilagodbe sve učestalijim klimatskim poremećajima.
Nizak vodostaj Rajne i Dunava pokazuje da ekstremni vremenski događaji više nisu isključivo ekološki problem. Oni sve više postaju gospodarski faktor koji istodobno utječe na logistiku, energetiku i industrijsku proizvodnju.
Trenutna situacija posebno zabrinjava jer se dogodila ranije tijekom godine i s većim intenzitetom nego 2018., u trenutku kada je europski gospodarski rast već oslabljen.
Eve Barré, Coface ekonomistica.
