Automobilski

Globalna automobilska industrija ulazi u razdoblje tranzicije. Do 2025. godine rast globalne prodaje automobila stabilizirat će se (+2% na godišnjoj razini) nakon oporavka u 2024., dosežući gotovo 90 milijuna jedinica.

Sektor će i dalje biti pod utjecajem trgovinskih napetosti između glavnih gospodarskih blokova — SAD-a, Europe i Azije. Od svibnja su izvozi automobila i automobilskih dijelova u SAD podložni carini od 25 %, osim za proizvode iz Meksika i Kanade koji su u skladu s Ugovorom o transpacifičkom partnerstvu (USMCA). Osim toga, EU je od listopada 2024. uvela protudampinške carine na kineske električne automobile, u iznosu od 27 % do 45,3 %. U novije vrijeme, kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala dodatno su opteretila automobilski lanac opskrbe, budući da ta zemlja čini 90 % svjetske proizvodnje rafiniranih rijetkih zemnih metala.

Konačno, očekuje se da će elektrifikacija prodaje novih automobila u nadolazećim mjesecima dodatno fragmentirati, pri čemu je primjetan jaz već vidljiv između SAD-a (10 %), Europe (25 %) i Kine (45 %). S jedne strane, Trumpov program deregulacije zaštite okoliša – utjelovljen u sloganu "drill baby drill" – vjerojatno neće potaknuti prihvaćanje električnih vozila u SAD-u, osobito s obzirom na njegov javni sukob s Elonom Muskom, što bi moglo negativno utjecati na Teslinu domaću prodaju. S druge strane, prodaja električnih vozila u Kini nastavlja rasti. Tijekom prvih devet mjeseci 2025. prodano je gotovo 11 milijuna električnih vozila, što predstavlja međugodišnji porast od 35 %. Od rujna prodaja električnih vozila izjednačila se s prodajom vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, što signalizira veliku promjenu u tržišnoj dinamici.

Azija se nameće kao živčano središte globalne automobilske industrije

Azija je vodeći svjetski proizvođač i potrošač vozila, s udjelom od 25 % u prodaji vozila u 2023. godini. Azijski proizvođači dominiraju globalnom prodajom (30 milijuna prodanih vozila u 2023.), iako postoji znatna regionalna raznolikost. Za sada će sektorom dominirati dobro etablirani dvojni moćnik koji se sastoji od Japana i Koreje. Toyota je vodeći svjetski proizvođač od 2020. godine (prema broju prodanih vozila), s više od 5 milijuna prodanih jedinica u prvom polugodištu 2025. godine. Kina je postigla munebrz proboj u električnom segmentu. Sada se nameće kao buduće automobilsko središte Azije. I druge zemlje poput Indije i Vijetnama također su ostavile svoj trag posljednjih godina.

Kina će nastaviti jačati svoju poziciju svjetske automobilske sile u 2024. godini zahvaljujući električnim vozilima. To je vodeći svjetski proizvođač i potrošač električnih automobila – u Kini je prošle godine prodano 11 milijuna električnih vozila, uključujući dvije trećine vozila s baterijskim pogonom. Baš kao što je ovladavanje motorom s unutarnjim izgaranjem bilo ključ uspjeha američke, europske i japanske automobilske industrije, električna motorizacija sada daje kineskoj automobilskoj industriji komparativnu prednost.

Osim toga, segment električnih vozila također podržava kineski izvoz automobila. Od 5 milijuna vozila izvezanih u prvih devet mjeseci 2025., oko 35 % bilo je električnih. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i u 2026. godini.

Međutim, taj neobuzdani rast ostvaren je uz cijenu znatnih državnih subvencija i žestoke borbe proizvođača za marže. Rezultat je sektor koji je u konačnici krhak jer je vrlo malo proizvođača električnih vozila profitabilno, a BYD je trenutno jedan od rijetkih. Nadalje, potpora kineskih vlasti stvara ogromno iskrivljavanje konkurencije u odnosu na strane proizvođače.

Američki automobilski sektor bit će otporniji nego u Europi

S obzirom na postojanu potražnju, očekujemo usporavanje rasta proizvodnje (+1 do 2 % na godišnjoj razini) u SAD-u u 2025. godini, dok se očekuje da će prodaja tijekom godine porasti za 2 do 3 %. U Europi očekujemo slab rast sektora, koji je znatno prigušen padom prodaje od 1 % u 2025. godini (nakon pada od 2 % u 2024.).

U Europskoj uniji (EU) električna vozila pokreću nove registracije. Očekuje se da će električna vozila (BEV + PHEV) činiti 25 % prodaje novih vozila u 2025. godini, dok će od 2035. godine u EU biti dopuštena prodaja isključivo čistih električnih vozila (BEV). U SAD-u su naše prognoze za električni segment opreznije: očekuje se da će tržišni udio električnih vozila ostati blizu 10 % u 2025. godini.

Unatoč tome, na oba ta tržišta automobila u srednjem roku i dalje će uvelike dominirati motori s unutarnjim izgaranjem. Prodaja SUV vozila čini oko 50 % novih registracija automobila u Europi. S druge strane Atlantika, laki kamioni čine 80 % ukupne prodaje novih vozila.

SAD i EU nastoje ojačati svoju industrijsku i tehnološku autonomiju

To uključuje prvo razvoj kapaciteta za proizvodnju baterija (Li-ion) i istovremeno diversifikaciju izvora opskrbe kritičnim sirovinama kako bi se izbjegao virtualni kineski monopol.

U SAD-u će se u sklopu Zakona o smanjenju inflacije (IRA) u sljedećih nekoliko godina uložiti 65 milijardi USD u razvoj gigafabrika.

U Europi propisi zahtijevaju da europski proizvođači automobila od 2035. proizvode samo električna vozila. Cilj Zakona o ključnim sirovinama (CRMA) je razviti europske proizvodne i opskrbne kapacitete za ključne sirovine. Kako bi to postigla, EU mora do 2030. godine steći 10 % kapaciteta za ekstrakciju, 40 % kapaciteta za preradu i 15 % kapaciteta za recikliranje (kao postotak godišnje potrošnje). Postignut je napredak, ali regija je još uvijek daleko od samodostatnosti.

Ipak, prijelaz na električna vozila u Europi nije zajamčen. Europski proizvođači su, naime, od Europske komisije (12. rujna) osigurali ranu reviziju agende za 2035. i povezanih odredbi. Njihov je glavni cilj odgoditi rok i produljiti prodaju priključnih hibridnih vozila (PHEV) nakon 2035. godine, tvrdeći da slaba potražnja i rastuća konkurencija kineskih proizvođača ugrožavaju europske igrače – neki, poput Stellantisa, već su pod pritiskom.