Vjerojatni povratak La Niñe mogao bi utjecati na globalnu poljoprivrednu proizvodnju 2026. godine
Fenomen ENSO ušao je u fazu La Niña u listopadu. Prognoze Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Sveučilišta Columbia sugeriraju povratak La Niña u četvrtom tromjesečju 2025., s vidljivim učincima koji će se početi očitovati početkom 2026.
Ako se potvrdi, naš bi scenarij podrazumijevao pozitivne učinke na poljoprivrednu proizvodnju u Aziji, uz očekivanu jaču monsunsku aktivnost 2026. godine, dok bi se Južna i Sjeverna Amerika te Južna Afrika mogle suočiti s nepovoljnim posljedicama. La Niña će također vjerojatno donijeti hladnije od prosječnih uvjete u dijelove sjeverne hemisfere tijekom zimske sezone 2025./2026. – posebice u Kanadi, sjevernim SAD-u, Kini, Japanu i na Korejskom poluotoku – što bi potencijalno moglo povećati potrošnju energije za grijanje. Na kraju, rizik od lokaliziranih ekstremnih vremenskih događaja mogao bi se povećati, posebice vjerojatnost uragana u Meksičkom zaljevu.
Globalni višak žitarica otklanja nedavnu nesigurnost u opskrbi
Prema FAO-ovim prognozama, očekuje se da će se globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini povećati za 2 % na godišnjoj razini (g/g), nakon nulte rasti u 2024. godini, te dosegnuti 2.911 milijuna tona, čime će biti nadmašen prethodni rekord postavljen 2023. godine (2,856 milijuna tona). Budući da potražnja ostaje stabilna (2,733 Mt, +0,5 %), očekuje se da će ponuda biti viška tijekom nadolazeće godine. Proizvodnja pšenice, kukuruza i riže pozitivno će doprinijeti, potaknuta proširenjem obrađenih površina i osobito povoljnim prognozama prinosa. Očekuju se značajne regionalne razlike. Europa će vjerojatno doživjeti mješovitu situaciju, s poboljšanim usjevima pšenice, ali slabijim izgledima za proizvodnju kukuruza. Latinska Amerika i Azija bit će ključne regije koje će potaknuti povećanje opskrbe žitaricama, osobito zbog rastuće proizvodnje kukuruza i soje. Nasuprot tome, Sjeverna Amerika suočava se s većom nesigurnošću, uz očekivani blagi pad proizvodnje pšenice, osobito u SAD-u.
Nakon oštrog pada u 2024. godini, očekuje se oporavak proizvodnje žitarica u Europskoj uniji (EU) u 2025. godini, zahvaljujući povoljnim količinama oborina i uvjetima za sjetvu u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji tijekom prve polovice godine. Međutim, iznadprosječne ljetne temperature u istim zemljama mogle bi negativno utjecati na prinose kukuruza. Uvođenje carinskih barijera za uvoz ruskih i bjeloruskih gnojiva od strane EU-a od 1. srpnja također bi moglo utjecati na lance opskrbe i troškove proizvodnje europskih proizvođača žitarica.
Preko Atlantika su izgledi za proizvodnju pšenice mješoviti. U Kanadi se očekuje da će proizvodnja ostati blizu prošlogodišnje razine. U SAD-u se, međutim, predviđa blagi pad proizvodnje pšenice (3 % na godišnjoj razini) zbog stalnih zabrinutosti zbog suše. Nasuprot tome, očekuje se porast proizvodnje sekundarnih žitarica (kukuruz, soja) u SAD-u, pri čemu FAO procjenjuje porast sjetve od 5 % u usporedbi s 2024. godinom.
U Aziji je vruće i suho vrijeme u Indiji potaknulo reviziju naniže nacionalnih prognoza proizvodnje. Međutim, prema USDA-i, raširena navodnjavanja ublažila su utjecaj te se očekuje da će 2025. biti rekordna godina za žetvu pšenice. Na Bliskom istoku geopolitička nestabilnost i dalje predstavlja rizik. Mogući prekidi pomorskog prometa kroz Hormuzki tjesnac mogli bi ugroziti opskrbu gnojivima za azijske zemlje u sezoni 2026. Zemlje poput Indije posebno su ovisne o uvozu gnojiva iz zemalja Zaljeva koji prolazi kroz tjesnac.
Na južnoj hemisferi u tijeku su žetve sekundarnih žitarica. Općenito, proizvodnja kukuruza premašila je prošlogodišnju razinu i petogodišnji prosjek. U Brazilu su povoljna očekivanja u pogledu cijena potaknula procijenjeno povećanje površina pod usjevima, a općenito dobri vremenski uvjeti trebali bi omogućiti umjereno povećanje prinosa. U Argentini su prognoze o proizvodnji kukuruza veće zahvaljujući povoljnim oborinama, iako će proizvodnja vjerojatno ostati ispod petogodišnjeg prosjeka. U Južnoj Africi očekuje se poboljšanje žetve žitarica 2025. godine zbog povoljnih vremenskih uvjeta, nakon sezone 2024. pogođene sušom.
Deficijencija ponude nastavit će opterećivati tržište poljoprivrednih roba koje nisu žitarice
Za razliku od žitarica, ostale poljoprivredne sirovine pate od manjka u proizvodnji – strukturno u slučaju kakaa i sporadičnije kod šećera. Svaki pad proizvodnje vrši pritisak na cijeli lanac vrijednosti, usred trajno snažne potražnje. Koncentracija opskrbnih lanaca dodatno povećava ranjivost tih tržišta. Na primjer, Obala Bjelokosti i Gana zajedno čine 60 % svjetske proizvodnje kakaa. Međutim, proizvodnja u Gani pala je za gotovo 50 % od 2021. godine, dok je proizvodnja u Obali Bjelokosti stagnirala. U samo dvije godine usporavanje je utrostručilo međunarodne cijene kakaa, koje se sada stabiliziraju na razinama četiri puta višim od prosjeka iz razdoblja 2015. – 2019. Sličan se trend uočava i na tržištu kave, gdje su se cijene udvostručile u posljednje dvije godine. Nepovoljni vremenski uvjeti u Zapadnoj Africi (za kakao) i jugoistočnoj Aziji (za kavu), u kombinaciji sa strukturinim padom prinosa i niskim prihodima proizvođača, teško su pogodili proizvodnju usred stalno rastuće potražnje.
U 2025. godini eskalirajuće trgovinske napetosti potkopat će globalni agroprehrambeni sektor
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su ključna karika u trgovinskom ratu. Čini se da je Europska unija trenutačno regija najizloženija s obzirom na značajan udio agroprehrambenih proizvoda u njezinom izvozu. Francuska, Španjolska i Italija osobito su ranjive na smanjenje agroprehrambenog izvoza u SAD i izravno su pogođene višim carinama koje je nametnula Trumpova administracija. Čini se da su segmenti vina i brendija, mliječnih proizvoda i slastica najviše izloženi riziku. Umjesto poreza nametnutog na europske žestoka pića (posebno konjak) u Kini od listopada 2024., na te su proizvode od srpnja 2025. uvedene obvezne minimalne carine kao protumjera na europske carine na kineske električne automobile. Kina je drugo najveće izvozno tržište za francuski konjak, na koje otpada gotovo 20 % izvoza, odmah iza SAD-a (40 %). Ove su dvije zemlje ključne za taj sektor s obzirom na to da se 95 % proizvodnje francuskog konjaka izvozi.
Trgovinski rat mogao bi također naštetiti američkim proizvođačima žitarica. Kineske protumjere prvenstveno ciljaju američke poljoprivredne proizvode, s carinama od 10 % do 15 %, uključujući 10 % na soju. Kina je najveći svjetski uvoznik soje i glavna izvozna destinacija za američku soju. Kina je već ciljala američki sojin pasulj tijekom Trumpovog prvog mandata 2018. godine, što je uzrokovalo pad izvoza za 75 %, s 12 milijardi USD u 2017. na 3 milijarde USD u 2018. godini. Ponovno smanjenje kineskog uvoza vjerojatno bi snizilo cijene američkog soje. Bez zajamčenog pristupa alternativnim tržištima (npr. EU), američki proizvođači ozbiljno bi stradali zbog Trumpovih carinskih mjera.
Štoviše, dijelovi američke poljoprivredne i prehrambene industrije uvelike ovise o stranoj radnoj snazi. Na primjer, 21 % radne snage u preradi mesa i 42 % u biljnoj proizvodnji čine nedokumentirani migranti. Ti bi sektori mogli biti teško pogođeni zbog zaoštravanja američke imigracijske politike. U kratkom roku to bi vjerojatno dovelo do nestašice radne snage i sporije aktivnosti, što bi za posljedicu imalo potencijalni gubitak prihoda za poduzeća. U dugoročnom razdoblju očekuje se porast troškova proizvodnje, potaknut višim plaćama za legalne strane radnike i američke državljane. U kontekstu usporavanja gospodarskog rasta SAD-a – Coface predviđa rast BDP-a od 1,0 % u 2025. godini – tvrtke u tom sektoru suočit će se s dvostrukim izazovom smanjenja marži i slabije potražnje.
Perspektiva za glavne poljoprivredne proizvode u 2025. godini
Pšenica – Najnovije FAO-ove prognoze za proizvodnju pšenice u 2025. iznose 800 milijuna tona, što je u skladu s proizvodnjom iz prethodne godine (+0,3 % g/g). Očekuje se da će globalna potražnja ostati stabilna u 2025. godini. Kao rezultat toga, predviđamo da će cijene pšenice ostati relativno niske, oko 180 USD/t (-7 % g/g).
Kukuruz – Prema FAO-u, globalna proizvodnja kukuruza očekuje se da će 2025. dosegnuti rekordnu razinu, s procijenjenim povećanjem od 3,5 % u odnosu na 2024. i dosegnuti približno 1,2 milijarde tona. Rast je uglavnom potaknut poboljšanim prinosima u Brazilu i Indiji, gdje je domaća potražnja za stočnom hranom i industrijskom uporabom potaknula sjetvu. S druge strane, očekuje se pad u EU zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i revidiranih površina pod usjevom. Očekuje se i blagi porast globalne potrošnje kukuruza (+0,3 % g/g), na 1,5 milijardi tona, potpomognut povećanom upotrebom u stočnoj hrani i industriji. U prvoj polovici 2025. globalne cijene kukuruza značajno su pale zbog obilne ponude iz Južne Amerike. Srednjoročno se očekuje da će cijene ostati u silaznom trendu. Za ovu godinu predviđamo prosječnu cijenu od 200 USD/t, što je pad od oko 2 % u usporedbi s 2024. godinom.
Soja – Prema FAO-u, globalna proizvodnja soje očekuje se da će blago porasti u 2025. godini (+1,4 %, 427 Mt), nakon porasta od 6 % u prošloj sezoni. Rast je uglavnom koncentriran u Brazilu, dok proizvodnja ostaje stabilna u Argentini i SAD-u. Samo se u Europi, posebice u Francuskoj, očekuje pad njezine skromne proizvodnje. S aspekta potražnje, Kina je bila glavni pokretač globalne potražnje, koja se sada stabilizira. Iako je Peking već preusmjerio svoje uvoze od SAD-a (-31 % od 2017.) prema Brazilu (+48 % u istom razdoblju), nedavna uzvratna mjera kineske carine u vezi s carinama vjerojatno će ojačati taj trend. Stoga očekujemo relativno stabilne cijene u 2025. godini (8 % na godišnjoj razini), oko 375 USD/t.
Riža – Prema FAO-u, očekuje se da će se globalna proizvodnja riže ponovno povećati u 2025. godini, uglavnom zbog proširenja obrađenih površina za gotovo 1 %. Proizvodnja je dosegnula rekordnu razinu od 552 milijuna tona po mljevnom ekvivalentu. Rast potrošnje riže ostat će snažan (+2% g/g), a posebno će ga potaknuti nekoliko afričkih zemalja. Očekuje se da će potrošnja dosegnuti rekordnu razinu. Ponovno otvaranje indijskog izvoza riže u listopadu prošle godine također je pridonijelo padu cijena na međunarodnim tržištima. Predviđamo cijenu od 400 USD/t u 2025., što je pad od gotovo 30 % u usporedbi s prosjekom za 2024. godinu.
Agro-prehrambeni
