Dinamika pojedinih sektora danas ima veći utjecaj na poslovne rezultate tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi nego nacionalne granice. Prema novom izvješću Coface Prilike i rizici po sektorima za srednju i istočnu Europu 2026.(1), kineski uvoz u regiju porastao je za približno 17 % tijekom protekle godine, dodatno pojačavajući konkurentski pritisak na lokalne proizvođače i povećavajući razlike između sektora koji ostvaruju rast i onih koji se suočavaju s izazovima.
Ključne poruke
- Metalna i kemijska industrija najčešće se izdvajaju kao ranjivi sektori u zemljama srednje i istočne Europe, suočeni s trajnim pritiskom visokih troškova energije, regulatornih zahtjeva i strane konkurencije.
- Kineski uvoz u zemlje srednje i istočne Europe porastao je za oko 17% na godišnjoj razini, dodatno povećavajući konkurentski pritisak na lokalne proizvođače.
- ICT ostaje jedan od najuspješnijih sektora, zahvaljujući digitalizaciji, kvalificiranoj radnoj snazi i javnim ulaganjima.
- Rezultati maloprodaje značajno se razlikuju među državama, što odražava sve veću važnost nacionalnih fiskalnih politika.
- Programi financirani sredstvima Europske unije podupiru ulaganja u građevinarstvo, zdravstvo, industrije povezane s obranom te digitalnu transformaciju.
- Coface očekuje blago usporavanje regionalnog gospodarskog rasta s 2,1% u 2025. na 2,0% u 2026. godini, prije ponovnog ubrzanja na 2,3% u 2027.
Poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac imaju mnogo šire posljedice od samog energetskog tržišta. Rast troškova nafte, prirodnog plina, gnojiva, aluminija i proizvoda dobivenih iz petrokemijske industrije stvara lančane učinke duž opskrbnih lanaca, povećava troškovne pritiske za proizvođače te pridonosi ponovnom jačanju inflacijskih pritisaka diljem regije.
Istodobno, regija se suočava s fenomenom koji ekonomisti sve češće nazivaju „Kineski šok 2.0“. Suočeni sa slabom domaćom potražnjom, kineski proizvođači agresivno šire prisutnost na izvoznim tržištima, posebice u Europi. Takav trend vrši pritisak na lokalne proizvođače, smanjuje profitne marže i pojačava konkurenciju u nekoliko industrijskih sektora. Među sektorima koji se suočavaju s najvećim izazovima nalaze se automobilska industrija, kemijska industrija i metalna industrija.
Ne kreću se svi sektori u istom smjeru. ICT sektor ističe se kao jedan od najperspektivnijih u regiji, zahvaljujući programima digitalne transformacije, snažnoj potražnji za tehnološkim uslugama i visoko kvalificiranoj radnoj snazi. Sektor ostaje ključni pokretač gospodarske konvergencije i konkurentnosti zemalja srednje i istočne Europe.
Izvješće također upozorava na značajne razlike među državama i sektorima. Maloprodaja, primjerice, pokazuje vrlo različitu sliku od tržišta do tržišta. Dok su u nekim zemljama uvjeti poslovanja povoljni, druga se suočavaju s povećanim rizicima, ovisno o lokalnim gospodarskim okolnostima, fiskalnim politikama i kretanjima povjerenja potrošača.
Unatoč izazovima, studija identificira važne izvore otpornosti. Očekuje se da će ulaganja podržana kroz europski Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i program SAFE pružiti značajnu podršku sektorima građevinarstva, zdravstva, digitalizacije i infrastrukture diljem regije. Ta ulaganja pomažu ublažiti dio gospodarskih posljedica geopolitičke neizvjesnosti te podupiru poslovne aktivnosti u brojnim sektorima.
Raznolika slika među državama
Poljska ostaje jedno od najbrže rastućih velikih gospodarstava Europske unije, potaknuta snažnom potrošnjom kućanstava i ulaganjima financiranima sredstvima EU-a. Rumunjska se, s druge strane, suočava s recesijskim pritiscima jer fiskalna konsolidacija negativno utječe na potrošnju kućanstava. Maloprodajni sektor u Slovačkoj pod pritiskom je viših poreza i slabije potrošnje, dok građevinski sektor u Bugarskoj i dalje koristi prednosti povoljnih uvjeta financiranja i trendova urbanizacije.
Razlika između sektora danas je veća od razlike između država. Budući uspjeh ovisit će manje o ukupnom gospodarskom rastu, a više o tome koliko će se učinkovito pojedine industrije prilagoditi promjenama troškovnih struktura, tehnološkoj transformaciji i globalnoj konkurenciji.
Mateusz Dadej, Ph.D, Coface regionalni ekonomist za srednju i istočnu Europu.
Pravi izazov za tvrtke danas nije nedostatak informacija, nego sposobnost prepoznavanja onoga što je zaista važno.
Kako se rizici sve brže mijenjaju među sektorima i tržištima, pouzdani podaci i uvidi usmjereni prema budućnosti postaju ključni za donošenje informiranih odluka i izgradnju otpornosti poslovanja.
Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za srednju i istočnu Europu.
O izvješću
Cjelovito izvješće Prilike i rizici po sektorima za srednju i istočnu Europu 2026. donosi detaljnu procjenu 13 sektora u 13 zemalja srednje i istočne Europe, uz sažeti pregled svake države. Tvrtkama pruža vrijedan uvid u promjenjive rizike, prilike za rast i trendove specifične za pojedine sektore.
Studija je osmišljena kako bi podržala donositelje odluka, stručnjake za upravljanje rizicima i poslovne lidere u prepoznavanju potencijalnih ranjivosti te donošenju kvalitetnijih poslovnih odluka u sve složenijem okruženju.
> Preuzmite studiju
(1) U studiji koja obuhvaća 13 sektora u 13 zemalja srednje i istočne Europe, ekonomski stručnjaci Coface za svaku zemlju izdvajaju dva sektora: jedan u kojem se poduzeća suočavaju s posebno izazovnim uvjetima poslovanja te jedan u kojem poslovno okruženje i dalje pokazuje visoku razinu otpornosti.
