Ukupni pokazatelji insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi tijekom 2025. godine na prvi su pogled stabilni, najnovija Coface Studija insolventnosti pokazuje znatno složeniju i fragmentiranu sliku. Razlike među državama i sektorima sve su izraženije, pod snažnim utjecajem različitih makroekonomskih uvjeta, nacionalnih politika i izloženosti vanjskim rizicima.
Ključni zaključci istraživanja:
- Broj stečajeva poduzeća ostaje stabilan (+0,26%), ali uz snažnu fragmentaciju među državama
- Poljska bilježi najveći rast, s povećanjem broja stečajnih i restrukturacijskih postupaka od 17,8%
- Prerađivačka industrija, građevinarstvo i transport suočeni su s najizraženijim rastom poslovnih neuspjeha
Na razini regije, broj stečajnih postupaka u 2025. porastao je tek neznatno – s 46.043 u 2024. na 46.161 u 2025. godini. Smanjenje inflacije, početni pad kamatnih stopa, stabilizacija energetskih tržišta i popuštanje pritisaka rasta plaća donijeli su određeno olakšanje poslovanju. Međutim, ti pozitivni trendovi nisu se jednako odrazili na sve zemlje niti sve sektore.
Opći pokazatelji upućuju na stabilizaciju, ali stvarna slika stečajeva poduzeća znatno je složenija.
Razlike među državama se produbljuju, a dinamiku stečajeva i financijskih poteškoća poduzeća sve više oblikuju nacionalni čimbenici, poput regulatornih okvira, fiskalne politike i izloženosti vanjskoj potražnji.
istaknuo je Mateusz Dadej, Coface regionalni ekonomist.
Izražene razlike među državama obilježavaju regiju
Na razini pojedinih zemalja tijekom 2025. jasno su se oblikovala tri različita obrasca. Trendovi vezani uz stečajeve i restrukturiranja poduzeća snažno su se razišli diljem srednje i istočne Europe – dok su neke države zabilježile dvoznamenkasti pad broja postupaka, druge su se suočile s jednako izraženim rastom.
Poljska je zabilježila najveći porast (+17,8%), ponajprije zbog sve šire primjene postupaka restrukturiranja, a ne zbog naglog pogoršanja poslovne aktivnosti. Rast broja stečajnih postupaka zabilježile su i Slovenija (+12,9%), Srbija (+9,6%), Češka (+8,7%) te Rumunjska (+3,8%), pod utjecajem fiskalnog stezanja, političke neizvjesnosti, slabe vanjske potražnje i pogoršane discipline plaćanja.
Suprotno tome, Hrvatska (-18,6%), Slovačka (-14,5%), Litva (-13%), Latvija (-7,4%), Mađarska (-6,6%) i Bugarska (-6,2%) bilježe značajan pad broja stečajeva poduzeća, što upućuje na postupnu normalizaciju poslovnog okruženja nakon ranijih poremećaja povezanih s energetskom krizom, regulatornim promjenama i povlačenjem izvanrednih mjera iz razdoblja pandemije.
Estonija (+1,1%) ostala je uglavnom stabilna, što pokazuje kako prividna otpornost na nacionalnoj razini i dalje može prikrivati pritiske u pojedinim sektorima gospodarstva.
Podaci za grafikon u .xlsx formatu
Trajni pritisci u cikličkim sektorima
Promatrano po sektorima, trendovi stečajeva i poslovnih neuspjeha bili su ujednačeniji na razini cijele regije. Najveći rast broja problema u poslovanju zabilježen je u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i transportu – sektorima koji su osobito osjetljivi na uvjete financiranja i promjene u vanjskoj potražnji.
Iako su niže kamatne stope i usporavanje inflacije donijeli određeno olakšanje, slabija cjenovna moć i odgođeni učinci ranijih troškovnih šokova i dalje snažno opterećuju likvidnost, osobito kod malih i srednjih poduzeća, čime se povećava rizik od stečaja.
Izgledi za 2026.: Energetska neizvjesnost povećava rizike stečaja
Gledajući unaprijed, prividna stabilnost broja stečajeva poduzeća vjerojatno neće potrajati tijekom 2026. godine. Prema Coface procjenama, rizici stečaja i insolventnosti u srednjoj i istočnoj Europi dodatno će ojačati, potaknuti novim valom energetske nestabilnosti koji pogađa i kućanstva i poduzetnike.
Nagli rast cijena nafte i plina već povećava ulazne troškove, smanjuje profitne marže i prisiljava poduzeća da apsorbiraju ili prenose rast troškova u okruženju i dalje oslabljene potražnje. Kao neto uvoznica energije, CEE regija ostaje posebno ranjiva na takve šokove.
Mjere ublažavanja, poput ograničavanja cijena goriva ili poreznih rasterećenja, mogu kratkoročno olakšati pritisak na kućne proračune. Međutim, istodobno povećavaju fiskalne rizike i mogu ugroziti sigurnost opskrbe. Dodatni izvor zabrinutosti predstavlja rast broja stečajeva u Njemačkoj, najvažnijem trgovinskom partneru regije, što povećava rizik prelijevanja negativnih učinaka kroz trgovinske tokove i lance opskrbe.
Postoje i pozitivni čimbenici, poput bržeg korištenja EU fondova i jačanja vanjske potražnje u drugoj polovici 2026. godine. Ipak, ti elementi neće biti dovoljni da u potpunosti neutraliziraju energetske šokove i vanjske rizike.
U takvom sve zahtjevnijem poslovnom okruženju, poduzeća se moraju usredotočiti na upravljanje likvidnošću, kontrolu troškova te procjenu rizika poslovnih partnera kako bi smanjila vjerojatnost stečaja,
izjavio je Jarosław Jaworski, Coface regionalni CEO za srednju i istočnu Europu.
Coface očekuje rast broja stečajeva poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi tijekom 2026. godine, budući da novi troškovni pritisci, vanjske ovisnosti i makroekonomska neizvjesnost nastavljaju snažno testirati otpornost poslovnog sektora u cijeloj regiji.
> Preuzmite Coface Studiju insolventnosti za 2026.
