Njemačka: U pripremi je još insolventnosti, unatoč značajnoj pomoći

Insolventnost u Njemačkoj znatno opada u 2020. u odnosu na 2019. godinu, unatoč najgoroj recesiji od 2009. To je ponajviše zahvaljujući programima državne potpore. Međutim, ranije najavljene prijave za redovite postupke u slučaju insolventnosti na sudu (Regelinsolvenzverfahren) naglo su se povećale u veljači i ožujku, što je nagovještavalo porast nesolventnosti poduzeća u sljedećim mjesecima. Coface model predviđa da su državne potpore 2020. godine spriječile do 4030 nesolventnosti poduzeća, koja se sada povlače u pojedinim dijelovima, a mogla bi se ostvariti u 2021./22. godini. Iz korporativne perspektive, kriza još uvijek nije gotova.

Pregled 2020.: insolventnost se smanjila, ali ne svugdje

U 2020. godini 15.840 poduzeća postalo je nesolventno u Njemačkoj. Zahvaljujući državnoj potpori, ovo je najniža razina insolventnosti od 1993. godine, s najoštrijim padom od 1975. (-15,5% u odnosu na 2019.). Razlika između obje godine postala je posebno važna od srpnja 2020. Nadalje, s vrlo niskim brojem insolventnosti.

Nije svaki sektor ili regija imala koristi od ove povoljne situacije. Da bi dobila državnu potporu, poduzeća su morala dokazati da njihov poslovni model djeluje kao prije pandemije, tj. prosinca 2019. S obzirom da su metalni i automobilski sektor bili u recesiji od kraja 2018., neka poduzeća nisu zadovoljila kriterije za dobivanje državne potpore i postala su nesolventna. Nelikvidnost u metalnom sektoru povećala se za 7,1% u 2020., dok je porast u automobilskoj industriji dosegao 31,6%. Ova povećanja u određenim sektorima nisu promijenila ukupnu strukturu insolventnosti u Njemačkoj: većina nesolventnosti dolazi iz poslovnih usluga, građevinarstva i ugostiteljstva, kao i maloprodaje i prijevoza. Poduzeća iz metalnog sektora čine samo 3% svih nesolventnosti u 2020. godini, a automobilska industrija jedva 0,5%.

Zabrinjavajući porast nesolventnih slučajeva

Nesolventnost je koncentrirana u mikro, malim do srednjih poduzeća (MSP). Točan broj nelikvidnih poduzeća ne daje nikakve informacije o ekonomskoj šteti. Doista, njemački statistički ured (Destatis) procijenio je da su se, iako su se brojke drastično smanjile, očekivane štete zbog nesolventnosti poduzeća povećale na 44,1 milijardu eura u 2020. - najviša razina od recesije 2009. godine.

U 2020. godini potraživanja su porasla za 65% u odnosu na 2019. Neki su se sektor istaknuli u usporedbi, posebno sektor Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Ovaj je sektor zabilježio rast od 2767% na godišnjoj razini zbog nesolventnosti velikog ureda za izdavanje recepata (AVP), s kojim su surađivale mnoge ljekarne. U ugostiteljstvu zabilježeno je povećanje šteta za 383% u YOY, u sektoru trgovine i maloprodaje 116%, a u sektoru financija i osiguranja 124%. S druge strane, potraživanja u građevinarstvu porasla su samo 7% u odnosu na prethodnu godinu, dok su potraživanja u prometu zapravo pala za 84%.

Dovoljne mjere potpore?

Njemačka savezna vlada provela je mjere potpore poduzećima tijekom pandemije. Krediti su se najviše koristili u prvoj godini krize, dosegavši 49 milijardi eura (1,5% BDP-a). Iako je program zajmova u početku bio samo za srednja poduzeća, raspon se povećao na vrlo mala poduzeća početkom drugo lockdowna u studenom 2020. Ekonomski stabilizacijski fond za velika poduzeća, jedan od glavnih stupova potpore, korišten je tek neznatno (od raspoloživih 600 milijardi EUR, upotrijebljeno je samo 8,4 milijarde EUR), i to uglavnom za sektora putovanja.

Čak i uz značajnu javnu potporu, vrlo je vjerojatno da su ove mjere bile ili nedovoljne ili prespore da bi se održale ravnoteže korporativnih financija. Čini se da su ugostiteljstvo i maloprodaja dva sektora u kojima se financijski rezerve troše i u kojima je vjerojatnije više nesolventnih poduzeća, nakon 6.-tjednog lockdowna u proljeće 2020. i još 5 do 6 mjeseci lockdowna u zimi / proljeće 2021. godine.

Prema procjenama Coface grupe, ukupna nesolventnost trebala se povećati za 6% u 2020. u odnosu na 2019. U stvarnosti, nesolventnost je pala za 15,5%. Stoga bi udio do 21,5% (ili 4030 insolventnih poduzeća) mogao biti u planu (uključujući i uvrštavanje u ovu procjenu, ali sve ostale mjere potpore trebalo bi staviti na stranu). Glavnina bi trebala doći iz ugostiteljstva, gdje očekujemo oko 660 "skrivenih nesolventnih poduzeća", slijede transport i građevinarstvo s oko 420, proizvodnja (230) i maloprodaja (190). To pokazuje da čak i s malim brojem insolventnosti u 2020. godini, poduzeća će tek platiti za pandemiju.

Preuzmite publikaciju