Prometni sektor: Započeo je oporavak zračnog prometa

Dok su globalni makroekonomski izgledi i dalje neizvjesni, prometni sektor zabilježio je najveći broj poboljšanja ocjene rizika u najnovijem Coface barometru.
 
Ove reklasifikacije dogodile su se posebno u zapadnoj Europi, na Bliskom istoku i u Japanu. Uglavnom se odnose na posljedice ponovnog otvaranja Kine, oporavak turizma i utjecaj određenih javnih politika (npr. željeznički promet u Njemačkoj). Međutim, ukupni rizici ostaju visoki zbog visokih troškova energije i usporavanja globalne potražnje.
 
 
U sektoru prometa, zračni promet je segment koji je najviše pogođen krizom pandemije i koji se zbog toga najdinamičnije oporavlja.
 
Postupno ponovno otvaranje gospodarstava od druge polovice 2021. doista je promijenilo krajolik. Ponovno otvaranje kineske (početak 2023.) i japanske (kraj 2022.) granice, popraćeno ublažavanjem uvjeta putovanja za međunarodne turiste (proljeće 2023.), dva su snažna oslonca.
 
Broj komercijalnih letova također se povećao i sada je iznad razine prije pandemije, iako su stope popunjenosti sjedala još uvijek niže. U azijsko-pacifičkoj regiji, na primjer, ukupni promet putnika porastao je za 171% u travnju 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, uglavnom zahvaljujući Kini. Unatoč ovom snažnom porastu, potražnja u regiji i dalje je niža nego 2019. (-18% u travnju 2023. u usporedbi s travnjem 2019.).
 
Također u zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama, Airbus i Boeing bilježe rast neto narudžbi zrakoplova. Za 2022. bilo je 774 za Boeing i 820 narudžbi za Airbus, a značajne su nove najave objavljene na Paris Air Showu: Air IndiGo naručio je 500 A320, a Air India 250 Airbus i 220 Boeing zrakoplova. Ovaj zamah u zrakoplovnoj industriji jasno je potaknuo našu odluku da povisimo našu procjenu rizika u ovom sektoru u nekim zemljama kao što je Francuska.
 
Također treba napomenuti da glavni igrači u ovoj industriji sada imaju strategiju koja uzima u obzir zabrinutost za okoliš. S jedne strane, potiče proizvođače na inovacije kako bi proizvodili ekološki prihvatljivije zrakoplove, a s druge strane, potiče zrakoplovne prijevoznike da obnove svoje flote kako bi trošili manje energije.
 
Drugačije je u pomorskom prometu, gdje je aktivnost u blagom padu nakon dvije iznimne godine.
 
Pad cijena pomorskog prijevoza, visoki troškovi energije i stagflacija utječu na financijske rezultate pomorskih prijevoznika. Prihodi Maerska i CMA CGM-a pali su za 26% odnosno 30% u prvom tromjesečju 2023. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (iako su i dalje znatno iznad razine iz prvog tromjesečja 2019.).
 
Ova smanjenja prihoda uglavnom su povezana s učinkom cijene (pad vozarina), dok se obujam smanjio mnogo manje. Ovo smanjenje obujma djelomično se prenosi na željeznički i cestovni promet koji se uglavnom koriste za prijevoz robe iz luka.
 
Naposljetku, teretni promet trenutačno ima koristi od nižih troškova energije i goriva nego 2022., što omogućuje pomorskom, željezničkom i cestovnom prijevozu da djelomično nadoknadi manje količine tereta.